Kamo odlazi novac? Hrvati većinu prihoda pojedu, popiju i popuše

Prosječna hrvatska obitelj godišnje potroši 11.500 eura, što je približno tri puta manje nego što troše kućanstva u Austriji, Njemačkoj, Danskoj, Nizozemskoj ili Cipru, čiji su godišnji izdaci oko 30 tisuća eura. Kućanstva zemalja nekadašnjeg istočnog bloka raspolažu sa skromna 2863 eura u Rumunjskoj, 3030 eura u Bugarskoj do 6-7 tisuća eura u Slovačkoj, Poljskoj ili Mađarskoj, premda su već nekoliko godina u EU.

Slovenija kao Portugal
Slovenija je vodeća među tranzicijskim zemljama jer je već dostigla Portugal ili Maltu s potrošnjom od 17.738 eura po kućanstvu, pokazuje najnovija anketa o potrošnji kućanstava koju je u skladu s metodologijom Eurostata objavio hrvatski Zavod za statistiku.

– Sama visina izdataka obitelji izražena u eurima nije dostatan pokazatelj životnog standarda i kvalitete života u različitim zemljama. Za standard je bitno ocijeniti koliko se roba i usluga za određenu količinu novca može kupiti u nekoj zemlji, a prema tom pokazatelju – paritetu kupovne snage – hrvatski je standard na razini od 63 posto prosjeka EU 27 – ističe Jasna Belošević-Matić, glavna ekonomistica HGK.

Koliko razina cijena u pojedinoj zemlji utječe na standard, vidi se po tome što je hrvatski BDP po stanovniku niži i tek je na 42% prosjeka EU27.

– Treba uzeti u obzir i to što je bitan dio postojeće razine standarda u nas nastao na nezdravim temeljima, na kupovnoj snazi posuđenoj iz inozemstva, odnosno od budućih naraštaja koji će morati vraćati unutarnja i vanjska kreditna zaduženja – upozorava Jasna Belošević-Matić.

Struktura potrošnje pokazuje da građani bogatijih europskih država glavninu svojih primanja (svaki treći euro) troše na stanovanje, režije, pokućstvo i održavanje kuće, dok siromašniji narodi, među njima i Hrvati, više od trećine svojih primanja pojedu, popiju i popuše.

Prosječna će austrijska obitelj tako za hranu, piće i cigarete dati oko 4500 eura godišnje, a na stanovanje i održavanje kuće 8400 eura. Hrvati zapravo ne štede na hrani ili je ona jednako skupa kao i u Austriji jer godišnje pojedu 4000 eura, ali zato su u nas režije i trošak stanovanja četiri puta niži nego u Austriji – oko 2200 eura. Zato oni mnogo više troše na rekreaciju, kulturu, putovanja, hotele, restorane, obrazovanje... Što je standard neke države veći, to je i kvaliteta života bolja.

Ovisni o brzini

Hrvatska ne zaostaje bitno za eurozonom ni po troškovima telefoniranja i komuniciranja na koje prosječna obitelj godišnje izdvaja oko 600 eura, oko 900 eura odlazi na odjeću i obuću, dok u eurozoni krpice odnesu 1800 eura. Standard Hrvata čuvaju relativno niski troškovi stanovanja u odnosu na europske, prije svega niže cijene struje, plina, grijanja ili pak jeftinije usluge, od frizerskih, kozmetičkih do zdravstvenih. – Rast cijena usluga i stanovanja u Hrvatskoj ovisit će o brzini gospodarskog razvoja zemlje pri čemu će ulazak u EU pojačati pritisak na korekciju cijena određenih dobara i usluga, posebno energenata. Cijena plina za domaćinstva u Hrvatskoj u prvom polugodištu 2009. godine bila je na razini od tek 55% prosjeka EU27, a cijena električne energije za domaćinstva na razini od 69% prosjeka EU27 – ističe Jasna Belošević-Matić. Prilagodba će se, dodaje, odvijati postupno.

S vremenom će i troškovi režija dostići cijene zemalja u EU
Nekoliko je metoda kojima se uspoređuje razina cijena među državama i prema njima hrvatske su cijene od 25 do 30 posto niže od cijena u EU. Jasna Belošević-Matić naglašava da su prema indeksu finalne potrošnje kućanstava (HFCE) naše cijene na razini od 75% prosjeka, ali su odjeća, obuća i kućanski aparati znatno skuplji nego u EU, cijena hrane gotovo je identična, a za trećinu su jeftini energenti i režijski troškovi.

Nižu razinu cijena (indeks HFCE) od Hrvatske imaju Turska, Češka, Mađarska, Slovačka, Poljska, Litva, Rumunjska, Makedonija, Srbija, BiH, Bugarska, Albanija. S vremenom će nas dostići europske cijene i u troškovima stanovanja, jer bi Hrvatska morala uvesti ili povećati trošarine za pojedine energente.

– Pristupanje EU podrazumijeva konvergenciju cijena, pri čemu će se administrativne cijene postupno prilagođavati, a dinamika će ovisiti o hrvatskim pregovaračkim sposobnostima. Važno je napomenuti da neke stare članice još nisu prilagodile razinu trošarina zahtjevima EU – kaže Belošević-Matić i dodaje da struktura potrošnje velikim dijelom korelira s razinom društveno-ekonomskog razvoja.