Rak debelog crijeva na drugom je mjestu po učestalosti te na prvom mjestu po smrtnosti. Može se reći i kako svaki dan u Hrvatskoj deset ljudi dozna da ima rak debelog crijeva i svaki dan umre šest ljudi od posljedica te bolesti.
Glavni uzrok tako visokog postotka smrtnosti neodlasci su na kolonoskopiju s 45 godina ili s 35 godina kod pozitivne obiteljske anamneze te neredovito ponavljanje pretrage. Podaci su poražavajući ako znamo da je debelo crijevo lako dostupno pretrazi, a ako se rak debelog crijeva otkrije na vrijeme, tj. u samom početku, vrlo je visok postotak izlječenja.
Nažalost, navedeni podaci koje objavljuje Registar za rak Republike Hrvatske jasno upućuju na stanje u Hrvatskoj te na vrlo nizak stupanj svijesti hrvatske populacije o važnosti kolonoskopije kao preventivne i dijagnostičke pretrage koja spašava život.
KADA SE PRVI PUT PODVRGNUTI KOLONOSKOPIJI?
Kad se u stolici primijete tragovi krvi i/ili sluzi, kad se naizmjenično javljaju opstipacija pa proljev, obvezno se treba javiti liječniku i inzistirati na kolonoskopiji, a ne to pripisivati hemoroidima, što je najčešća pogreška i zabluda. Naime, postojanje hemoroida ne isključuje da se negdje na većoj udaljenosti od anusa na debelom crijevu ne nalazi karcinom ili polip.
Problem u vezi s kolonoskopijom jest mali broj ustanova koje provode tu pretragu u odnosu na broj stanovnika pa su dugačke liste čekanja na pretragu, a s obzirom na to da je relativno neugodna, ljudi je izbjegavaju. Unatoč navedenim problemima, svakoj osobi preporučuje se prvu kolonoskopiju učiniti između 45. i 50. godine. Ako je netko iz bliže obitelji imao karcinom debelog crijeva, odnosno ako je obiteljska anamneza pozitivna, potrebno ju je prvi put napraviti i deset godina ranije.
Ne zaboravite, rano otkrivanje ključ je uspješnog liječenja!
U ponedjeljak 10. svibnja uz Večernji list objavljujemo posebni prilog o karcinomu debelog crijeva.