Hvaljen je zbog svojih sposobnosti izgradnje mišića i smanjenje apetita, ali znanstvenici se boje da bi protein mogao biti loš za vaše arterije. Istraživači sa Sveučilišta u Pittsburghu pokazali su da konzumiranje više od petine kalorija iz proteina može aktivirati stanice koje začepljuju arterije plakom - tvari koja oštećuje krvne žile, ometajući protok krvi. Nedostatak zdravog protoka krvi u tijelu dovodi do većeg rizika od moždanog i srčanog udara, piše Daily Mail.
Najnovije istraživanje potvrdilo je nalaze iz prethodnih laboratorijskih istraživanja i dodalo nove dokaze korištenjem raznih ispitivanja i eksperimenata na miševima i stanicama u Petrijevoj zdjelici. Ovo dolazi usred sve veće popularnosti visokoproteinskih dijeta povezanih s porastom kulture vježbanja u teretanama. Gotovo četvrtina stanovništva dobiva više od petine ukupnih dnevnih kalorija samo iz proteina.
VEZANI ČLANCI:
Ali, dr. Babak Razani, kardiolog koji je vodio istraživanje, upozorio je da povećanje unosa proteina nije ključ dobre prehrane. Sugerirao je da umjesto toga ljudi moraju osigurati uravnoteženu prehranu koja sadrži dovoljno ugljikohidrata, masti i vitalnih hranjivih tvari. Ljudima se savjetuje da jedu oko 0,36 grama proteina na pola kilograma tjelesne težine dnevno.
Za prosječnog muškarca od 90 kilograma, to je oko 71 g dnevno - što je ekvivalentno oko 12 posto dnevnih kalorija, dva pileća prsa ili jedan i pol file lososa. A za prosječnu ženu koja teži 77 kilograma, to je 61,2 g dnevno ili 10 posto dnevnih kalorija — što je ekvivalentno otprilike jednom i pol pilećim prsima ili jednom fileu lososa.Ali, odlazak u teretanu promiče mnogo veću potrošnju, a neki planovi predlažu udvostručenje ili čak utrostručenje te količine.
Nakon što se konzumira, protein se razgrađuje u aminokiseline koje se koriste za popravak oštećenih mišićnih vlakana i za pomoć u rastu novih. Ali, ako netko ne vježba, neiskorištene proteine bubrezi filtriraju iz tijela i izlučuju urinom. U novoj studiji, objavljenoj u časopisu Nature Metabolism, znanstvenici su otkrili da kada tijelo razgrađuje visoke razine proteina, ono aktivira vrstu bijelih krvnih stanica odgovornih za čišćenje staničnih ostataka, poznatih kao makrofagi.
GALERIJA: Ovo je 6 jednostavnih načina kako da poboljšate svoje zdravlje
To dovodi do nakupljanja tih stanica unutar stijenki krvnih žila i pogoršanja plakova tijekom vremena. Studija je najprije davala visokoproteinske obroke ili shakeove 23 osobe i testirala im krv neposredno prije obroka te jedan i tri sata nakon. Svatko je prije toga postio 12 sati. Rezultati su pokazali da je konzumacija proteina uzrokovala porast određene aminokiseline, leucina, i porast tvari koja aktivira imunološki sustav.
Znanstvenici su sugerirali da bi s više aktiviranih imunoloških stanica to podiglo razinu upale – povećavajući rizik od plakova. U odvojenom dijelu studije, također su hranili miševe na visokoproteinskoj dijeti - s do 45 posto kalorija iz makronutrijenata - i testirali su im krv. To je također pokazalo porast razine leucina i porast tvari koja aktivira bijele krvne stanice.
VEZANI ČLANCI:
Dr. Bettina Mittendorfer, stručnjakinja za metabolizam na Sveučilištu Missouri, koja je također bila uključena u istraživanje, rekla je: 'Pokazali smo u našim mehaničkim studijama da aminokiseline, koje su zapravo građevni blokovi proteina, mogu potaknuti bolest putem specifične signalizacije mehanizama, a zatim također mijenjaju metabolizam tih stanica. Na primjer, male imunološke stanice zvane makrofagi mogu potaknuti razvoj ateroskleroze (plakova u arterijama)'.
Dr. Razani je dodao: 'Možda je slijepo povećanje količine proteina pogrešno. Umjesto toga, važno je sagledati prehranu kao cjelinu i predložiti uravnotežene obroke koji neće nenamjerno pogoršati kardiovaskularna stanja, posebno kod ljudi koji su izloženi riziku od bolesti srca i krvnih žila'.
Znate li koliko dugo sirova piletina može stajati u hladnjaku? Pripazite na ove znakove!