Medicinsko-biokemijske pretrage krvi i drugih tekućina mogu pomoći da za već nekoliko sati, dakle istoga dana nakon jutarnjeg vađenja uzorka krvi, doznamo što to u našem tijelu nije kako treba. Ipak, većina ljudi voljela bi znati kako se mogu sami orijentirati u mnoštvu referentnih vrijednosti i raznih “normala” koje se mogu razlikovati ovisno o spolu, dobi, vrsti bolesti zahvaćenog organa, ali i drugim čimbenicima koji mogu utjecati na krvnu sliku i opću biokemiju svakoga od nas individualno.
Važan je broj eritrocita
– Budući da je krv jedino tekuće tkivo koje se sastoji od krvne plazme u kojoj plivaju brojni otopljeni proteini, hormoni, hranjive tvari, ali i krvne stanice, nije neobično da se iz ove dragocjene životne suspenzije može napraviti velik broj pretraga koje mogu dati vrijedne i za život važne informacije o zdravlju i bolesti svakoga od nas – objasnila je dr. Anka Dorić, specijalistica transfuzijske medicine. Rutinska interpretacija nalaza polazi od formalnog pristupa kojim se očitava rezultat i uspoređuje s normalom unutar zadanih referentnih vrijednosti.
– Među najčešće primjenjivanje dijagnostičke pretrage svrstana je sedimentacija eritrocita (SE). Patološke promjene SE posljedica su promjene odnosa površine/volumena crvenih krvnih stanica – eritrocita kao posljedice stvaranja većih nakupina eritrocita – rekla je dr. A.Dorić i dodala da ona raste s porastom broja tih formacija koje se ubrzano talože zbog povećane gustoće mase jer su sile taloženja veće od sila plutanja. Sedimentacija, objašnjava, zapravo predstavlja brzinu kojom se eritrociti talože na dno uspravno postavljene epruvete.
– Normalna SE isključuje postojanje bolesti, dok je ubrzana parametar koji daje informaciju o postojanju poremećaja i bolesti. Referentne vrijednosti: muškarci (20 – 50 godina) 3 – 13 mm/h, žene (20 – 50 godina) 4 – 24 mm/h, a u dobi iznad 50 godina vrijednosti se penju na 23 u muškaraca do 25 mm/h u žena – istaknula je liječnica.
Broj eritrocita ili crvenih krvnih stanica koje sadrže hemoglobin i sudjeluju u prijenosu kisika kroz krvne žile do tkiva u organizmu služi za otkrivanje anemija, eritrocitoza i policitemija, a na promjene ovog parametra mogu utjecati i biološki čimbenici, poput dobi, spola, ali i nadmorska visina.
– Hemoglobin, hematokrit, srednji volumen eritrocita (MCV) važan je za razlikovanje anemija, a broj trombocita značajan je indikator za objašnjenje krvarenja, hemoragijskih bolesti, prati se tijekom kemoterapije, bolesti koštane srži i sličnoga – ističe dr. Dorić. Na broj leukocita i diferencijalni leukogram uz biološke čimbenike utječu i pušenje, napor, dnevni ritam, mjesto odakle je uzeta krv te masnoće u krvi. Važni su u dijagnosticiranju infekcija, upala, nekroza tkiva, trovanja, anemija, kolagenoza, leukemija pa i tumora.
Kada je riječ o virusima?
Hemoglobin (Hgb) je krvni protein koji krvi daje crvenu boju. Osnovna mu je funkcija transport kisika u eritrocitima iz pluća u tkiva i transport ugljikova dioksida iz tkiva u pluća. Referentne vrijednosti: za muškarce 140 – 180 g/l, a za žene 120 – 160 g /l.
– Hematokrit (Htc) predstavlja volumen eritrocita u jedinici pune krvi te zajedno s hemoglobinom i brojem eritrocita služi u dijagnostici raznih oblika slabokrvnosti i bolesti krvi, odnosno anemija – objasnila je dr. Dorić.
I na kraju tu su trombociti – krvne pločice važne u hemostazi i zgrušavanju krvi. Povišen broj, ističe liječnica, nalazi se kod bolesti i stanja s povišenim i smanjenim zgrušavanjem krvi, tromboza i trombocitopenija, a smanjen je i kod nekih autoimunih bolesti, infekcija, onkoloških bolesti i tijekom liječenja citostaticima. Kad su pak povišeni leukociti, riječ je upali izazvanoj bakterijama, a kada su ispod referentne granice, o upalama uzrokovanima virusima.
I to je sve????Bolje da niste ni to objaqvili a sto je sa ostalim-GGT,LDL,LDH amilaze itd.itd........