Otok Hvar jedna je od najomiljenijih lokacija na Jadranu, a zbog svoje blage klime, kristalno čistog mora, prekrasnih plaža, mediteranskog ugođaja, vrhunske gastronomije i bogate povijesti već je nebrojeno puta proglašen jednim od najatraktivnijih otoka u Europi. No Hvar se može pohvaliti i brojnim zanimljivostima i činjenicama koje su možda manje poznate široj javnosti, a ovaj uistinu poseban otok čine još zanimljivijim.
Kako je započeo turizam na otoku?
Podatak da je Hvar najsunčaniji grad sa službeno 2800 sati (najnoviji su ovo podaci prema klimatskom presjeku za razdoblje od 1991. do 2021. godine) često se ističe u javnosti, no znate li tko je čovjek zaslužan za osnivanje meteorološke postaje na otoku koja je za zadatak imala mjeriti i sunčane sate? Godine 1858., na mjestu nekadašnje crvke i hospicija Sv. Venerande, današnje ljetne pozornice brojnih predstava i festivala, Hvaranin dr. Grgur Bučić osnovao je meteorološku postaju, jednu od prvih na području Austrije stoga je danas Hvar rijetka destinacija u svijetu koja ima u potpunosti sačuvane meteorološke podatke unatrag više od 150 godina.
Povoljna klima i velik broj sunčanih sati jedan su od razloga zašto je na Hvaru 1868. godine osnovano Higijeničarsko društvo koje je promoviralo Hvar kao zimsku destinaciju, a koje je bilo svojevrsna preteča onog što danas poznajemo kao wellbeing turizam. Upravo je Higijeničarsko društvo prva profesionalna turistička organizacija na Starom Kontinentu.
Higijeničarsko društvo osnovalo je devet predstavnika hvarske elite, na čelu s biskupom Jurjem Dubokovićem, koji su pokrenuli novi smjer razvitka otoka kojemu je glavni cilj bio poboljšati kvalitetu života lokalnog stanovništva, ali i promijeniti gospodarsku sliku otoka uz pomoć zimskog lječilišnog turizma. Članovi društva tada su opisali Hvar kao lokaciju koja može biti konkurencija Veneciji i Francuskoj rivijeri s organizacijom smještajnih kapaciteta – udobne kuće koje će biti na raspolaganju u svakom trenutku.
Već 1868. otvorili su prvi hotel smješten u kući biskupove obitelji, koji je uključivao 13 jednokrevetnih soba, a godinu dana kasnije, smještajni kapacitet se povećao na 20 soba koje je krasio namještaj iz Trsta, s ljubaznim osobljem hotela koje je govorilo njemački i talijanski jezik. Ubrzo su krenuli s oglašavanjem u bečkim novinama, gdje su isticali upravo pogodnu klimu, ali i brojne druge benefite, poput pitke vode, mjesnog liječnika, borovih šuma i ljekovitog bilja po kojem je i danas Hvar poznat. Zanimljivo je i da je u tom vremenu Hvar bio zimska turistička destinacija od listopada do svibnja, dok je za vrijeme ljetnih mjeseci bio prazan.
Turizam danas
Hvaru posebnu čaroliju daju opojni mirisi cvijeća i raskošni grmovi lavande, najljepši zalasci sunca, netaknuta priroda i bogata kulturna baština, a ovaj otok može se pohvaliti s čak 936 spomenika od kojih je šest kulturnih dobra pod zaštitom UNESCO-a. Savršen spoj kulturnog blaga i prirodnih ljepota stavio je Hvar na popis najpoželjnijih svjetskih lokacija, a brojna kulturna događanja, koja traju sve do kasne jeseni, pretvaraju ga u šaroliku pozornicu na otvorenome.
Slijedeći vikend nas očekuje otvorenje 63. Hvarskih ljetnih priredbi s koncertom grupe Silente, Salsa večer s Cubismom i koncert Antonelle Malis a brojna ljetna događanja manifestacije, koncerti, kazališne predstave i izložbe, sa sigurnošću su dovoljan razlog da možemo reći da su grad i otok Hvar lokacija na kojoj ni onima najzahtjevnijima ovoga ljeta neće biti dosadno.
Sadržaj nastao u suradnji s Turističkom zajednicom grada Hvara.