Pedesetogodišnji R. K. u povremena je pijanstva ogrezao još kao srednjoškolac. Danas se više i ne sjeća kako izgleda dan bez alkohola. Nikada se nije liječio, obitelj nije uspio održati, a i radna su mu mjesta samo privremena i na određeno. On i mnogi drugi s istom ovisnošću ispiju u godini hektolitre alkohola, a Hrvati ukupno, po glavi stanovnika, svake godine – 12,3 litre.
Bar dvije, tri žene
U Europi prednjače stanovnici Luksemburga s popijenih 15,6 litara alkohola po glavi, a sa samo tri litre manje hrvatski su građani na ljestvici Svjetske zdravstvene organizacije zauzeli visoko šesto mjesto. Od Hrvata više piju, uz Luksemburžane, još samo Irci, Mađari, Česi i Moldavci. Stara je stvar da se u nas pije i svetkom i petkom, a odanost alkoholu i blagdani posebno su opasni.
– Svaki put oko Nove godine u danu imamo desetak ljudi u teškom stanju pijanstva, gotovo bez svijesti. Dob je različita, bude mladih, ali i onih koji su inače ovisni o alkoholu, a tih dana izgube svaku mjeru. Većina su muškarci, ali među njih deset, obično budu i dvije-tri žene. S takvim brojkama računamo i ove godine – kaže dr. Danijel Buljan, predstojnik Klinike za psihologiju Kliničke bolnice “Sestre milosrdnice” u Zagrebu, koja je jedan od tri zagrebačka punkta na kojima deseci pijanih završavaju na triježnjenju. Na to da Hrvati među Europljanima količinama ispijenog alkohola zauzimaju šesto mjesto, dr. Buljan kaže da velike razlike nema ni u odnosu na bolje plasirane zemlje, s više trijeznih stanovnika.
Sa 12,3 na 11,8 litara
– Bitno manje po glavi stanovnika ne piju ni oni kojih nema među prvih deset: Francuzi, Talijani, Slovenci ili Srbi. To su decilitarske razlike. Pogotovu kad bi se pribrojile i količine ilegalno proizvedenog alkohola, rakije koja se ispeče u kućnoj radinosti ili vina iz vlastitih vinograda – ističe dr. Buljan. No valja znati da bi, kad bismo uspjeli smanjiti količinu popijenog alkohola po glavi sa 12,3 na 11,8 litara, neusporedivo snažnije pao broj nesreća, delikata, bolesti i drugih problema koje alkohol izaziva.