Znajući otprije kakva bijela vina ima vinarija Markota iz Pleternice, očekivali smo i na ovoj degustaciji održanoj u Vrutku da će se to dobro iskustvo i ponoviti. Ali ono što nismo očekivali jest da će pred nas stići crna vina koja bismo prije pripisali boljim dalmatinskim vinarijama nego jednoj iz kontinentalne Hrvatske. I pri tome su se znalci oko nas aklamativno složili s dodatkom da je kod tih pogrešna jedino – cijena. No, redom krenimo.
Franjo Markota iz brojne vinarske obitelji koja svoje grožđe bere s položaja Klikun i Starac na brdima Požeško-pleterničkog vinogorja, a koji su, treba i to reći, kojih 15-ak kilometara udaljeni od daleko razvikanijeg Kutjevačkog vinogorja. Tako smo i počeli s perjanicom tog kraja, a to je dakako graševina. Neka vina, i bijela i crna, vinarija Markota plasira pod etiketom Crna svinja, prema popularnoj domaćoj životinji, čije su prerađevine sve češće na menijima. Grožđe za ovu graševinu dolazi s Klikuna i Starca, radilo se o berbi 2022., vino je odležavalo u inox bačvama. Izuzetno aromatično, povišenih kiselina, zaista dobro vino s nešto gorčim završetkom gutljaja. Kako se otvara u čaši tako otpušta još voćnih i cvjetnih aroma koje će upotpuniti lijepa struktura. Graševina selekcija drugačija je etiketa, i dizajnom i vinima. Riječ je bilo također o berbi 2022. s istih položaja no ovo se vino dobia od probranog grožđa s odabranih parcela tih položaja. Rekao je Franjo Markota kako su godine kultivacije pokazale da se vinogradi itekako mogu razlikovati i u parcelama.
Pa evo Graševine selekcija koje je zaokruženo, mineralno, sadržajno, u čaši pojavnošću gušće, uljnije, u aromatici slojevito u voćnosti gdje se onda u okusu osjeti sortnsot uz okuse koji se velikim dijelom poklapaju s aromatikom. Na položaju Starac ubrano je grožđe za Sauvignon Blanc. Sve popularniji 'divljak' ne skriva tko je u aromama a na nepcima se osjeti strukturiranost kao i svježina da bi se na kraju gutljaja zaključilo kako se radi o lijepo zaokruženom vinu koje na nepcu dosta dugo traje ne samo zbog kiselina koje se uklapaju u ostale osobine. Za Chardonnay istog godišta grožđe je pobrano također na položaju Starac, kao i pretodna bijela vina na degustaciji dozrijevalo je u inox tankovima. Voćnost i u aromatici i u okusima koja ne napušta nepce dugo vremena, karakteristike su ovog vina koje se kombiniraju sa svježinom gdje taj sklad ne remeti ništa do kraja gutljaja. I onda se na degustaciji pojavilo prvo iznenađenje, a to je kupaža 342/2 Starac gdje je brojka katastarski unos položaja s kojeg dolazi grožđe, to bi bila mikrolokacija Bačva. A ono je od četiri sorte za koje bi se na prvu reklo kako su nepomirljive, dominantna je graševina koje je 40 posto a onda su tu u jednakim omjerima sivi pinot i chardonnay i na kraju 10 posto sauvignona blanc. Očekivalo bi se na mahove iskakanje iz tračnica sauvignona, na primjer, no to se ne događa, čak se i sivi pinot koji je ovdje David može osjetiti. I svemu tome ne konkuriraju nego samo dopunjuju opći dojam note koje potječu od bačve slavonskog hrasta, tanini s nešto vanilije, a došlo je do nas i nešto začina.
Ozbiljno iznenađenje kao uvod u crna vina koja su često prelazila granicu senzacije. Spomenimo samo kako je hrana preporučena za sparivanje ono što obično ide s dobrim bijelim vinima, rižota, salate, riba, piletina, sirevi. Kako smo na stolu imali i domaće slavonske delicije koje su nešto intenzivnije, poput kulena i domaće dimljene slanine, očito smo se mogli igrati mijenjajući tim zalogajima kod sebe dojam vina koja su spremno odreagirala na agresiju ponuđenih okusa. No, crna vina. Odmah smo dobili val uzbuđivanja osjeta u vidu Crne svinje crvenog berba 2018. To je opet četverostruka kupaža gtrožđa s Klikuna i Starca, Cabernet sauvignona u omjeru 30 posto s istim postotkom Merlota, pa onda Cabernet franca i Pinota crnog na 20 posto. I dobro, kupaža, zaključilo bi se površno, dok vino ne dođe u čašu. I odmah osjetite da nešto nije u redu s takvom konstatacijom. I nije, jer je vino dozrijevano u barrique bačvama i onima od slavonskog hrasta. Takva navala voća u pratnji tanina a pri čemu je i iznimno elegantno, dakle bez borbe među sortama, lijepe strukture i oblo, dugo ostaje na nepcima, teško se nalazi i u razvikanijim vinima. Ali to vino ima problem, samo jedan. Košta 5,69 eura u Vrutku. Dakle, tko ovo čita, može bez krzmanja i odlaganja zaputiti se u najbliži Vrutak, kupiti nekoliko butelja (ili kartona, ne znamo preferencije) pa nešto popiti a nešto ostaviti. Best buy godine za prisutne. I ne, nije nikakva pogreška, vino je doista berba 2018.
Merlot berbe 2017. odležavan je u barrique bačvama i velikim bačvama slavonskog hrasta. Snažan s 14,5 posto ovaj Merlot je onakav kakav je i deklariran, snažan, strukturiran s notama trešnje i kupine u aromatici s vanilijom kao podsjećanjem na to da je vino odležavano u hrastu. Strukturiranost i bogati okusi koji se nastavljaju na aromatiku, dakle snažni su ali ne grubi, već je ponovo Markotino vino lijepo zaobljeno. Ponovo je priča slične kvalitete i sa Cabernet sauvignonom berne 2017. Tamno voće s naglaskom na šljivi u pratnji vanilije koja opet podsjeća da je vino odležavalo također u bačvama slavonskog hrasta i barrique bačvama. Vrlo ugodno vino, užitno, kako bi se reklo, mekane teksture, dugo traje a lagano se na kraju utišava.
I na kraju 36/1 Klikun, ime koje opet naznačava lokaciju položaja a riječ je o kupaži Cabernet sauvignona i Merlota u jednakim omjerima. Ove dvije sorte mogu dati jedino moćno vino, ne samo snažno alkoholom već i bogatstvom na različitim razinama. Ali je ovo vino i svježe a ta svježina dodatno pojačava kompleksne voćne note koje se prožimaju i kroz mirise i kroz okuse. A tu će biti podsjećanja na bobičasto voće gdje će pokoju puta probiti i pikantniji začini. Jasno, crvena mesa, roštilji, suhomesnati proizvodi, sve to ide uz opisana crna vina kao i puniji, najbolje čokoladni kolači. I na kraju, ponovo podvucimo vrijednost za novac. Ova kupaža stoji 14,99 eura, a ostala crna vina osim Crne svinje, stoje 12,09 eura. Tko nađe bolju vrijednost za novac slobodno neka javi, rado ćemo provjeriti.