Europa se sve više okreće zdravstvenom i medicinskom turizmu. Europske zemlje tu vide priliku za smanjenje štete pada međunarodnih turističkih dolazaka zbog rasta dolazaka u neke druge destinacije. Koliko je Hrvatskoj bitan zdravstveni turizam i koji su naši aduti za pozicioniranje u tom segmentu turizma?
Hrvatska kao dio jedne od najrazvijenijih regija zdravstvenog turizma u Europi ima sve mogućnosti da postane međunarodno prepoznatljiva po raznolikoj i visokokvalitetnoj ponudi zdravstvenog turizma. Upravo su zato za nastavak razvoja zdravstvenog turizma potrebne inovacije, rad na kvaliteti i povezivanje zdravstvenog segmenta s tradicionalnim oblicima turizma. Zdravstveni je turizam je prema UNWTO-u najbrže rastući poseban oblik turizma s godišnjim rastom od 15 do 20 posto na svjetskoj razini, dok strategije turizma i zdravstva identificiraju ovaj oblik turizma kao važan segment turizma s velikim potencijalom i podlozi u nacionalnim strategijama. Hrvatska ima veliki potencijal u zdravstvenom turizmu, a njegovo jačanje i dalje će biti naš strateški prioritet.
Ima li Hrvatska zaokruženu ponudu zdravstvenog turizma, odnosno nudi li gostu mogućnost da cijeli paket dobije u turističkim agencijama ili dionicima zdravstvenog turizma?
Naša Vlada prepoznala je važnost turizma za gospodarstvo koji s 16,9% doprinosi BDP-u, pa tako i zdravstvenog turizma te je prvi put uređen zakonodavni okvir. Izmjenama Zakona o pružanju usluga u turizmu, Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti te Zakona o zdravstvenoj zaštiti omogućili smo obavljanje ugostiteljske djelatnosti pokraj specijalnih bolnica i lječilišta te drugih zdravstvenih ustanova, trgovačkim društvima registriranim za obavljanje zdravstvene djelatnosti i zdravstvenim radnicima koji samostalno obavljaju privatnu praksu, u skladu s posebnim propisima kojima je regulirana zdravstvena zaštita. Ovo je samo pokretanje sustava, a očekujemo da ćemo dodatno i u budućnosti kvalitetno riješiti problematiku koja nepobitno postoji. Oformljena je i radna skupina zdravstvenog turizma koja radi i promišlja o razvoju zdravstvene ponude u turističkom smislu.
Od 2020. otvaraju se europski fondovi za ulaganja u turizam, a znatan dio novca ići će na jačanje zdravstvenog turizma. Koliko će Hrvatska povući novca iz tih fondova, kome je namijenjen i koji će biti mehanizam dodjele sredstava?
Upravo je u procesu izrade Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030., a Ministarstvo turizma nositelj je dijela tematskog područja koji se odnosi na turizam i kreativno društvo, jednog od sedam ključnih tematskih područja pokrivenih u okviru izrade Nacionalne razvojne strategije. Slijedom navedenog, turizam je jedna od ključnih nacionalnih razvojnih poluga za sljedeće desetogodišnje razdoblje. Zdravstveni turizam percipiran je kao jedno od ključnih područja intervencije i tijekom dosadašnjeg procesa predlaganja i usuglašavanja strateških ciljeva i njihova obuhvata, temeljenog na širokom partnerstvu, svi dionici usuglasili su se da je razvoj zdravstvenog turizma u cjelokupnom lancu vrijednosti velikog potencijala i od strateške važnosti za cjelokupan razvoj Hrvatske. S druge strane, u procesu je usuglašavanje regulative EU koja definira razvojne ciljeve i mogućnosti za financiranje u sljedećem programskom razdoblju od 2021. do 2027. te je prema sadašnjem prijedlogu otvorena mogućnost korištenja fondova EU za ulaganja u turizam. Omotnica za ulaganja u turizam ili posebno u bilo koji selektivni oblik turizma nije definirana, ali zasigurno možemo reći da na temelju Nacionalne razvojne strategije koja će definirati strateške pravce razvoja i koja je temelj za buduće korištenje fondova EU te nacrta regulative EU, Republika Hrvatska glavninu će sredstava za ulaganja u lanac vrijednosti zdravstvenog turizma nastojati iskoristiti iz fondova EU.
S obzirom na to da ste bili gradonačelnik Malog Lošinja, koji je više od 120 godina klimatsko lječilište, koliko je to područje napredovalo u zdravstvenom turizmu i koliki je benefit za domicilno stanovništvo?
Nakon uspješno provedenih svih projekata, uključujući i projekt spirometrije u Jadranka kampovima i postojanja svih ostalih parametara uspjeha, strateški se Lošinj odlučio još kvalitetnije fokusirati na zdravstveni turizam. Zdravstveni turizam razvija se na temeljnim načelima, analizi zraka u suradnji sa ZZJZ-om (dokazano zrak prve kvalitete), borovoj šumi koja se održava, 250 km šetnica koje se redovito održavaju na pet otoka, bogatstvu više od 1200 vrsta bilja
Voda, ljekovitog blata, klime, ljekovitog bilja... Koliko smo prepoznati u svijetu što se tiče zdravstvenog turizma i gdje još ima prostora za napredak?
Potrebno je repozicionirati važnost prirodnih ljekovitih činitelja i očuvanog okoliša koji su naša najveća komparativna prednost. U obalnom području potrebno je poticati razvoj thalassotherapije čime se znatno produljuje turistička sezona naših morskih destinacija u dijelu pred i postsezone. Zdravstveni turizam velika je prilika i za jačanje turizma u kontinentalnom dijelu. Kako bismo bili prepoznati u svijetu kontinuirano radimo na promociji – Hrvatska turistička zajednica provodi posebnu promotivnu kampanju fokusiranu na promociju zdravstvenog turizma kao jednog od ključnih segmenata hrvatske turističke ponude, a radi se i na brendiranju „Croatia full of well being“. Moramo imati na umu da je gost zdravstvenog turizma izuzetno educiran, ima visoka očekivanja, visoke je platežne moći s mjesečnim primanjima oko tri tisuće eura te moramo odgovoriti najvišom kvalitetom proizvoda i usluga te pritom biti cijenom konkurentni na međunarodnom tržištu.
Koliko zdravstveni turizam trenutačno zauzima postotak prihoda u turizmu i koji je strateški cilj vašeg ministarstva što se tiče zdravstvenog turizma?
Današnji ukupan prihod zdravstvenih ustanova iznosi oko 300 milijuna eura, a potencijal postoji za milijardu eura. Prošle godine provedeno je posebno istraživanje za zdravstveni turizam koje nam je pokazalo kako u wellness segmentu dnevna potrošnja doseže gotovo 150 eura, u lječilišnom 60, a u medicinskom 240 eura. Takvi turisti ostvaruju i do 13 noćenja što je iznad prosjeka duljine boravka, a upravo zdravstveni turizam doprinosi cjelogodišnjoj turističkoj aktivnosti. Osim toga, čak 83% wellness gostiju odsjeda u hotelima, kao i 62% lječilišnih gostiju, dok segment medicinskog turizma podjednako koristi hotele i obiteljski smještaj. Riječ je o turistima s naših tradicionalnih emitivnih tržišta poput Njemačke, Slovenije, Austrije, Italije, Velike Britanije. Zdravstveni turizam posebno je atraktivan i za ulaganja. Moram istaknuti da smo prošle turističke godine imali gotovo milijardu eura investicija što je 55% više u 2019. u odnosu na 2016., ove godine očekujemo milijardu i 50 milijuna eura investicija u Hrvatskoj od čega 425 u javnom sektoru i oko 625 milijuna eura u privatnom sektoru. U segmentu zdravstvenog, u ovoj godini najavljene su investicije 7,5 milijuna eura u Specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice i Specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju Daruvarske toplice, dok se investicija Bizovačkih toplica u iznosu od deset milijuna eura odnosi na novi hotel kategorije četiri zvjezdice sa 160 soba i novi kamp s 30 novih mobilnih kamp-kućica te 50 kamp-mjesta.
Sadržaj omogućila HTZ