INTERVJU

Ministar turizma Gari Cappelli: Medicinski turisti na dan troše 1800 kuna

Foto: Grgo Jelavić/PIXSELL
Ministar turizma Gari Cappelli: Medicinski turisti na dan troše 1800 kuna
29.03.2019.
u 07:00
Hrvatska ima veliki potencijal u zdravstvenom turizmu, a njegovo jačanje i dalje će biti naš strateški prioritet, kaže ministar turizma
Pogledaj originalni članak

Europa se sve više okreće zdrav­stvenom i medicinskom turiz­mu. Europske zemlje tu vide priliku za smanjenje štete pada međunarodnih turističkih do­lazaka zbog rasta dolazaka u neke druge destinacije. Koliko je Hrvatskoj bitan zdravstveni turizam i koji su naši aduti za pozicioniranje u tom segmentu turizma?
Hrvatska kao dio jedne od najra­zvijenijih regija zdravstvenog turiz­ma u Europi ima sve mogućnosti da postane međunarodno prepoznat­ljiva po raznolikoj i visokokvalitet­noj ponudi zdravstvenog turizma. Upravo su zato za nastavak razvoja zdravstvenog turizma potrebne inovacije, rad na kvaliteti i pove­zivanje zdravstvenog segmenta s tradicionalnim oblicima turizma. Zdravstveni je turizam je prema UNWTO-u najbrže rastući poseban oblik turizma s godišnjim rastom od 15 do 20 posto na svjetskoj razini, dok strategije turizma i zdravstva identificiraju ovaj oblik turizma kao važan segment turizma s velikim potencijalom i podlozi u nacional­nim strategijama. Hrvatska ima veliki potencijal u zdravstvenom turizmu, a njegovo jačanje i dalje će biti naš strateški prioritet.

Ima li Hrvatska zaokruženu ponudu zdravstvenog turiz­ma, odnosno nudi li gostu mo­gućnost da cijeli paket dobije u turističkim agencijama ili dio­nicima zdravstvenog turizma?
Naša Vlada prepoznala je važ­nost turizma za gospodarstvo koji s 16,9% doprinosi BDP-u, pa tako i zdravstvenog turizma te je prvi put uređen zakonodavni okvir. Izmje­nama Zakona o pružanju usluga u turizmu, Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti te Zakona o zdravstve­noj zaštiti omogućili smo obavljanje ugostiteljske djelatnosti pokraj spe­cijalnih bolnica i lječilišta te drugih zdravstvenih ustanova, trgovačkim društvima registriranim za obavlja­nje zdravstvene djelatnosti i zdrav­stvenim radnicima koji samostalno obavljaju privatnu praksu, u skladu s posebnim propisima kojima je re­gulirana zdravstvena zaštita. Ovo je samo pokretanje sustava, a očekuje­mo da ćemo dodatno i u budućnosti kvalitetno riješiti problematiku koja nepobitno postoji. Oformljena je i radna skupina zdravstvenog turiz­ma koja radi i promišlja o razvoju zdravstvene ponude u turističkom smislu.

Od 2020. otvaraju se europski fondovi za ulaganja u turizam, a znatan dio novca ići će na ja­čanje zdravstvenog turizma. Koliko će Hrvatska povući nov­ca iz tih fondova, kome je nami­jenjen i koji će biti mehanizam dodjele sredstava?
Upravo je u procesu izrade Na­cionalna razvojna strategija Repu­blike Hrvatske do 2030., a Mini­starstvo turizma nositelj je dijela tematskog područja koji se odnosi na turizam i kreativno društvo, jednog od sedam ključnih temat­skih područja pokrivenih u okviru izrade Nacionalne razvojne strate­gije. Slijedom navedenog, turizam je jedna od ključnih nacionalnih razvojnih poluga za sljedeće dese­togodišnje razdoblje. Zdravstveni turizam percipiran je kao jedno od ključnih područja intervencije i ti­jekom dosadašnjeg procesa pred­laganja i usuglašavanja strateških ciljeva i njihova obuhvata, teme­ljenog na širokom partnerstvu, svi dionici usuglasili su se da je razvoj zdravstvenog turizma u cjeloku­pnom lancu vrijednosti velikog potencijala i od strateške važnosti za cjelokupan razvoj Hrvatske. S druge strane, u procesu je usugla­šavanje regulative EU koja definira razvojne ciljeve i mogućnosti za fi­nanciranje u sljedećem program­skom razdoblju od 2021. do 2027. te je prema sadašnjem prijedlogu otvorena mogućnost korištenja fondova EU za ulaganja u turizam. Omotnica za ulaganja u turizam ili posebno u bilo koji selektivni oblik turizma nije definirana, ali zasigur­no možemo reći da na temelju Na­cionalne razvojne strategije koja će definirati strateške pravce razvoja i koja je temelj za buduće korištenje fondova EU te nacrta regulative EU, Republika Hrvatska glavninu će sredstava za ulaganja u lanac vrijednosti zdravstvenog turizma nastojati iskoristiti iz fondova EU.

S obzirom na to da ste bili gra­donačelnik Malog Lošinja, koji je više od 120 godina klimatsko lječilište, koliko je to područje napredovalo u zdravstvenom turizmu i koliki je benefit za domicilno stanovništvo?
Nakon uspješno provedenih svih projekata, uključujući i projekt spirometrije u Jadranka kampovi­ma i postojanja svih ostalih para­metara uspjeha, strateški se Lošinj odlučio još kvalitetnije fokusirati na zdravstveni turizam. Zdravstve­ni turizam razvija se na temeljnim načelima, analizi zraka u suradnji sa ZZJZ-om (dokazano zrak prve kvalitete), borovoj šumi koja se održava, 250 km šetnica koje se redovito održavaju na pet otoka, bogatstvu više od 1200 vrsta bilja­

Voda, ljekovitog blata, klime, ljekovitog bilja... Koliko smo prepoznati u svijetu što se tiče zdravstvenog turizma i gdje još ima prostora za napredak?
Potrebno je repozicionirati važ­nost prirodnih ljekovitih činitelja i očuvanog okoliša koji su naša najveća komparativna prednost. U obalnom području potrebno je poticati razvoj thalassotherapije čime se znatno produljuje turistička sezona naših morskih destinacija u dijelu pred i postsezone. Zdrav­stveni turizam velika je prilika i za jačanje turizma u kontinentalnom dijelu. Kako bismo bili prepoznati u svijetu kontinuirano radimo na promociji – Hrvatska turistička zajednica provodi posebnu pro­motivnu kampanju fokusiranu na promociju zdravstvenog turizma kao jednog od ključnih segmenata hrvatske turističke ponude, a radi se i na brendiranju „Croatia full of well being“. Moramo imati na umu da je gost zdravstvenog turizma izuzetno educiran, ima visoka oče­kivanja, visoke je platežne moći s mjesečnim primanjima oko tri tisu­će eura te moramo odgovoriti najvi­šom kvalitetom proizvoda i usluga te pritom biti cijenom konkurentni na međunarodnom tržištu.

Koliko zdravstveni turizam tre­nutačno zauzima postotak pri­hoda u turizmu i koji je strateški cilj vašeg ministarstva što se tiče zdravstvenog turizma?
Današnji ukupan prihod zdrav­stvenih ustanova iznosi oko 300 milijuna eura, a potencijal postoji za milijardu eura. Prošle godine provedeno je posebno istraživanje za zdravstveni turizam koje nam je pokazalo kako u wellness se­gmentu dnevna potrošnja doseže gotovo 150 eura, u lječilišnom 60, a u medicinskom 240 eura. Takvi turisti ostvaruju i do 13 noćenja što je iznad prosjeka duljine boravka, a upravo zdravstveni turizam do­prinosi cjelogodišnjoj turističkoj aktivnosti. Osim toga, čak 83% wellness gostiju odsjeda u hoteli­ma, kao i 62% lječilišnih gostiju, dok segment medicinskog turizma po­djednako koristi hotele i obiteljski smještaj. Riječ je o turistima s naših tradicionalnih emitivnih tržišta po­put Njemačke, Slovenije, Austrije, Italije, Velike Britanije. Zdravstve­ni turizam posebno je atraktivan i za ulaganja. Moram istaknuti da smo prošle turističke godine imali gotovo milijardu eura investicija što je 55% više u 2019. u odnosu na 2016., ove godine očekujemo mili­jardu i 50 milijuna eura investicija u Hrvatskoj od čega 425 u javnom sektoru i oko 625 milijuna eura u privatnom sektoru. U segmentu zdravstvenog, u ovoj godini najav­ljene su investicije 7,5 milijuna eura u Specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju Varaždinske Toplice i Specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju Daruvarske toplice, dok se investicija Bizovačkih topli­ca u iznosu od deset milijuna eura odnosi na novi hotel kategorije četi­ri zvjezdice sa 160 soba i novi kamp s 30 novih mobilnih kamp-kućica te 50 kamp-mjesta.

Sadržaj omogućila HTZ

Pogledajte na vecernji.hr