Jeste li znali da afrički pingvini međusobno razgovaraju o osjećajima kao što su glad, ljutnja i usamljenost, a izražavaju ih kroz šest različitih vrsta zvukova, utvrdili su talijanski znanstvenici sa sveučilišta u Torinu, koji su proučavali ovu vrstu ptica u zatočeništvu. Afrički pingvini odmalena razvijaju svoj jezik, dok su mladi najčešće razgovaraju o hrani, a kad odrastu znaju i zapjevati u duetu. Bebe pingvini cvrkuću i pijuču kad su gladni, dok tinejdžeri više zapomažu kad žele pojesti, iako su već dovoljno veliki da je sami potraže. Znanstvena studija pokazala je da pingvini proizvode distinktivan kratki zvuk kojim izražavaju nezadovoljstvo jer su izolirani od grupe ili partnera. Takvim zvukom koriste se i da pokažu agresivnost dok se svađaju ili tuku, a ponekad samci znaju biti i ekstatični dok pjevaju jer je sezona parenja.
Kod ljudi je sluh usko povezan s razumijevanjem govora,što se opaža u brojnim svakodnevnim situacijama. Mi čujemo ušima, a razumijemo glavom. Ipak, ljudi s oštećenjem sluha često dugo oklijevaju opskrbiti se slušnim pomagalima, iako se dobar sluh pozitivno odražava i na dobru mentalnu kondiciju. Dobar sluh znači radost življenja.
No, vratimo se pingvinima. Parovi pjevaju u duetu dok se gnijezde. Osim pingvina, znanstvenici su proučavali i jezik majmuna u prirodnom staništu u Ugandi. Otkrili su da je čimpanze koriste gestama koje imaju 19 specifičnih značenja. Majmuni su također sposobni na svom jeziku reći hvala kao i pozdraviti. Američki znanstvenici analizirali su „jezik“ prerijskih pasa i utvrdili da prerijski psi koriste različite zvukove kad nanjuše opasnost. Ovisno o tome približava li im se čovjek, drugi pas, orao ili kojot, proizvodit će različite krikove. Ruski znanstvenici uspjeli su pak snimiti razgovor između delfina. Otkrili su da delfini međusobno razgovaraju s puno razumijevanja, ne prekidaju se, a za komunikaciju koriste dva različita tipa glasanja, zvižde i kliču. Znanstvenici s Instituta u Sankt Peterburgu smatraju da delfini razgovaraju kao ljudi, imaju visok nivo inteligencije i osviješteni su.
No jeste li ikad čuli za „nebeske trube“ i znate li kako zvuče? Nebeske trube čuli su i Hrvati, točnije stanovnici Županje koji su prije pet godina snimili čudne i neobjašnjive zvukove. Neki su se kladili da su konačno čuli izvanzemaljce, drugi su tvrdili da ih zvuk podsjeća na vlak koji inače dovozi šećernu repu u tvornicu, no vlaka nije bilo nigdje u blizini. O fenomenu nebeskih truba već godinama se priča, ljudi stavljaju snimke neobičnih i nepoznatih zvukova na internet, a znanstvenici NASA-e ovaj neobičan fenomen definirali su pozadinskim prirodnim zvukom zemlje, koji nastaje prirodno.
Ponekad se čuju zvukovi koji nalikuju neobičnoj oluji, no oni dolaze iz našeg planeta, a ne od brodova izvanzemaljaca. Taj je zvuk najsličniji jeku trube i događa se cijelo vrijeme, no zbog ograničenih slušnih sposobnosti ljudi, ne možemo ih primijetiti dok se ne dogode dovoljno glasno objasnili su znanstvenici NASA-e. Misteriozne zvukove proizvodi i Marijanska brazda, najdublja podmorska dolina na Zemlji, koja je na najdubljem dijelu iznosi više od 11.000 metara ispod morske razine. Ta mistična brazda proizvodi jeziv zvuk, koji su znanstvenici uspjeli snimiti. Utvrdili su da su uspjeli snimiti potpuno novu vrstu kitova usana i njihov zov potpuno je drugačiji od svih ostalih dosad evidentiranih. Sam zov je zanimljiv i proteže se kroz frekvencije između 38 herca i 8000 herca.
Ljudsko uho može čuti zvukove u rasponu između 20 i 20.000 herca pa su duboki zvukovi jedva čujni ljudskom uhu. No sluh treba čuvati. Neurothovi iskusni slušni akustičari rado će vam pomoći pri ispravnom izboru Vaše osobne zaštite sluha, koja se pomoću inovativnog 3D ispisa i najfinijeg ručnog rada izrađuje za vas po mjeri. Potražite savjet u nekom od Neurothovih slušnih centara.
Što su još znanstvenici čuli u Marijanskoj brazdi? Osim kitova, čuli su i potrese jer se Marijanska brazda nalazi u trusnom području, kao i tajfun 4. kategorije koji je prošao iznad brazde. Cilj istraživanja bio je utvrđivanje preciznih razina buke kako bi znanstvenici u budućnosti novim mjerenjima mogli utvrditi je li se ona povećala ili ne.
Sluh treba čuvati, provjerite čujete li dobro
Ako neke od ovih nevjerojatnih zvukova prirode niste najbolje čuli, provjerite svoj sluh. Dobar sluh uopće nije činjenica koju bismo trebali uzimati zdravo za gotovo. S Neuroth online slušnim testom u samo nekoliko koraka dobit ćete prvi dojam o tome čujete li dobro. Ako smatrate da vam se sluh s godinama oštetio ili imate nekoga u obitelji kome je potrebno savjetovanje, javite se Neurothovim stručnjacima.
*sadržaj omogućio Neuroth