Karlovačka županija dio je središnje Hrvatske. Prometna je poveznica kontinentalne i primorske Hrvatske, a ujedno i čvorište suvremenih autocesta koje povezuju srednju Europu s Jadranskim morem. Na zapadu graniči s Republikom Slovenijom, a na istoku s Bosnom i Hercegovinom.
Ona sjedinjuje brojne prirodne ljepote: planinske vrhunce Kapele na jugu, šumovite obronke Petrove i Žumberačke gore na jugoistoku i sjeveru, zelenu krašku središnju visoravan Korduna kroz koju protječu riječne ljepotice Kupa, Korana, Mrežnica i Dobra i plodnu Pokupsku dolinu na sjeveroistoku.
Bogato je i kulturno-povijesno nasljeđe, od pretpovijesnih gradina plemena Japoda i Kolapijana, ostataka antičkog Rima, hrvatskih srednjovjekovnih utvrda (Dubovac kraj Karlovca, Ogulin, Modruš, Slunj, Cetingrad, Ozalj, Novigrad), samostana i crkava, cesta i mostova... do suvremenog graditeljskog i umjetničkog stvaralaštva.
Odmorite se i zabavite otkrivajući i istražujući ljepote i znamenitosti Karlovačke županije. Kakvu god aktivnost pri tome odabrali - izlet uz stručno vodstvo, vožnju biciklom, plovidbu kanuom, šetnju ili planinarenje, jahanje, fotolov... čekaju vas uzbudljivi doživljaji. Ljudi, priroda i baština Karlovačke županije očekuju vas otvorena srca.
Vodeničarsko naselje Rastoke
Slunjske Rastoke, smještene na utoku Slunjčice u Koranu, savršeno su mjesto za odmor uz bukove (slapove), jezerca i potočiće. Rječica Slunjčica ima jedinstveno ušće, rastače se i obrušava u Koranu niz 20-ak sedrenih slapova živopisnih imena: Buk, Vilina kosa, Konjski rep... Zbog takvih prirodnih ljepota Rastoke se nazivaju i Male Plitvice. No za razliku od Plitvičkih jezera, Rastoke ne nude samo prirodno obilje, već i baštinu vodeničarskog naselja. Rad prirode i ljudi ostvario je u Rastokama skladnu cjelinu prirode, graditeljske i etnografske baštine koja je od 1962. godine pod zašitom.
Aktivni odmor u Karlovačkoj županiji
Dobrodošli su svi avanturisti, radoznalci, ljubitelji prirode, izazova i relaksacije. Umornima nudi odmor, napetima opuštanje i zaborav, radoznalima izazove i uzbuđenja, svima mnoštvo razloga za dolazak i potom ponovno vraćanje.
Možete odabrati lov i fotolov u šumama od Ozlja i Draganića do Kleka, Modruša, Petrove Gore; ribolov na nekoj od četiri zelene, bistre rijeke ili pak na jezeru; vožnju quadom ili biciklima po atraktivnom krajoliku. Ili ćete se odlučiti za jahanje, streličarstvo ili paintball? Možda će vas privući planinarenje ili speleoturizam; možda ste ljubitelj raftinga, kanuinga, veslanja ili jednostavno obožavate plivanje - plivanje među lopočima.
Klečke vještice i Đulin ponor
Oni koji više vole mistiku, svakako trebaju posjetiti ogulinski kraj koji je bogat raznim legendama. Klek je, priča legenda, nastao kada je bog Volos čarobnim mačem skamenio diva Kleka. U olujnim noćima oko ponoći na Kleku se skupljaju vještice iz cijelog svijeta koje pokušavaju probuditi diva Kleka iz stoljetnog sna. Postoji i legenda iz 16. stoljeća o ponoru rijeke Dobre – Đulinom ponoru – koji se nalazi u samom centru Ogulina. Ona kaže da je ponor dobio ime po mladoj djevojci koja se zvala Đula ili Zulejka i bila plemenitog podrijetla. Roditelju su, kako je bio običaj, obećali Zulejku starijem plemiću za ženu.
Međutim, nakon jedne velike bitke s Turcima, u Ogulin je stigao mladi krajiški kapetan Milan Juraić u kojeg se Zulejka na prvi pogled zaljubila. Milan je smrtno stradao u bitci s Turcima. Čuvši to, Zulejka ili Đula sunovratila se u ponor rijeke Dobre zbog svoje nesretne ljubavi. Tako je ponor dobio ime Đulin ponor. Pogledate li bolje liticu iznad ponora, možete vidjeti profil muškarca koji gleda prema ponoru. Ogulinci kažu da to Milan gleda kud je nestala njegova Đula.