top menadžerice

Moćne žene hrvatskog biznisa: Više rade pa su zato prijetnja

Foto: Pixsell
moćne žene
Foto: Duško Marušić/PIXSELL
TELE 2 panel u Rovinju
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL
Ljerka Puljić
Foto: Žarko Bašić/Pixsell
Vedrana Jelušić Kašić
Foto: Žarko Bašić/Pixsell
Mladenka Grgić
Foto: Duško Marušić/PIXSELL
Malin Holmberg
Foto: Boris Ščitar
Gordana Kovačević
13.10.2014.
u 16:55
Porazni preliminarni rezultati istraživanja o zastupljenosti žena na vodećim upravljačkim pozicijama
Pogledaj originalni članak

U Hrvatskoj je moguće i da zasjednete u fotelju upravnog tijela društva s ograničenom odgovornošću ili dioničkog društva čak i ako ste završili samo osnovnu školu.

Jedini je uvjet da ste – muškarac jer žene takvu priliku nemaju.

Nema starijih od 55 godina

Štoviše, u Hrvatskoj se teško može naći kompanija u kojoj u upravnom tijelu sjedi žena starija od 55 godina, a muškarci taj posao mogu raditi i nakon 65. Na svaku ženu u upravi idu trojica muškaraca i, da, nećete pronaći tvrtku u kojoj u upravi koja ima samo jednog člana sjedi – žena.

Pokazali su to preliminarni rezultati Studije zastupljenosti žena u menadžmentu u Hrvatskoj, a koju je Hrvatska udruga poslodavaca izradila u suradnji s pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova i Ministarstvom rada.

Studija je obuhvatila TOP 500 hrvatskih kompanija istražujući zastupljenost žena u top menadžmentu i TOP 100 domaćih tvrtki istražujući zastupljenost žena u nižim i srednjim razinama upravljanja.

– Vidljiv je manjak žena na svim funkcijama koje znače donošenje ekonomski bitnih odluka, ali ujedno vidimo i manjak interesa za to – komentirala je Nataša Novaković, pravna savjetnica pri HUP-u, na panelu na temu spolne uravnoteženosti na upravljačkim razinama, koji je u Rovinju u sklopu nordijskog kulturnog festivala organizirala šefica uprave Tele 2 Malin Holmberg.

Foto: Duško Marušić/PIXSELL

Dražen Lučić, Vedrana Jelušiš Kašić, Nina Anđal, Malin Holmberg, Nataša Novaković, Manuela Šola, Lars Schmidt (švedski veleposlanik u RH)

S jedne strane to je zbog društvenih prilika, ali i zbog toga što su majke, a s druge strane zbog nevoljkog preuzimanja rizika.

Šef HAKOM-a Dražen Lučić objasnio je to na primjeru izbora čelne osobe te organizacije:

Ženama je u biznisu teško jer moraju igrati cijeli niz različitih uloga

V. Jelušić Kašić

– Kad se birao novi šef, svi kandidati, njih trideset, bili su muškarci. Nijedna žena nije se prijavila za taj poželjni posao. Kad sam pitao kolegice zašto, sve su mi redom kazale da je to previše stresan posao, kako ne žele, da nisu sposobne...

– Kad vide oglas za posao, žene se neće prijaviti ako ne zadovoljavaju sve uvjete, dok muškarci šalju životopis zadovoljavaju li samo jednu stavku iz oglasa – složila se i Malin Holmberg, koja je ujedno i jedina šefica uprave telekom kompanije u Hrvatskoj.

Dojam opasnih žena

– U Tele2 fokusirani smo na zapošljavanje raznolikih timova jer su oni bolji u inovativnom razmišljanju. Zapošljavamo najbolje talente, bez obzira na spol – istaknula je predsjednica uprave te kompanije naglašavajući da je u Tele2 Grupi 38 posto žena članica Upravnog odbora, dok je u Tele2 Hrvatska čak 50 posto žena na vodećim upravljačkim funkcijama.

Da čelni ljudi ipak imaju naviku zapošljavanja svojih klonova, dobro zna Nina Anđal. Ona je “lovac na glave” i kaže da nije neobično kako šef muškarac bira – muškarce. Tu uskaču ljudi koji se bave njezinim poslom, tzv. headhunteri.

– Svakog klijenta pitamo ima li dodatnih želja koje možda nisu napisane na oglasu za posao i ponekad se dogodi da nam kažu:

Vidljiv je manjak žena na svim onim funkcijama koje znače donošenje ekonomski bitnih odluka

Nataša Novaković

“Znate, volio bih muškarca za tu poziciju.” Uvijek imaju potrebu objasniti svoje želje pa se pravdaju da je za taj posao nužna osoba koja će biti odlučna u pregovorima s npr. sindikatima ili u prodaji. Mi ih onda pitamo možemo li svejedno predložiti i kandidatkinju nađemo li osobu koja odgovara traženom profilu. Svi pristanu, a ponekad čak izaberu kandidatkinju za posao, dok u drugim slučajevima ženu ni ne pozovu na razgovor, opisuje postupak regrutiranja N. Anđal.

– Sasvim je sigurno da želja za majčinstvom za mnoge žene ima važnu ulogu u stvaranju vlastite karijere, no ne treba zanemariti ni činjenicu o kojoj se ne govori sasvim otvoreno – da je put do uspjeha i napretka u poslu, i u najboljoj namjeri, često popraćen i vrlo negativnim utjecajima okruženja i konkurencije. Biti progresivan ponekad znači biti agresivan, a to nije nimalo jednostavno niti je često u skladu s tipičnom ženskom energijom. Za uspjeh treba biti neustrašiv, to je ključno, smatra poduzetnica Manuela Šola, vlasnica regionalne agencije Abrakadabra.

Vedrana Jelušić Kašić, šefica EBDR Hrvatska, kaže da je ženama u biznisu teško jer moraju igrati cijeli niz različitih uloga:

– Morate biti simpatične, nježne, suosjećajne, ali i odlučne i čvrste pa, kad igrate sve te uloge, ostavljate dojam da ste opasne. A postajete opasne jer ste konkurencija.

Problem je i sa ženama jer mi previše radimo, a kad previše radite, onda više i proizvodite, a kad više proizvodite, onda opet predstavljate prijetnju.

Nije to daleko od izreke “sve će vam oprostiti, samo uspjeh ne”. Pogotovo ako ste žena, dodali bismo.

>>Posao je pokrenula 's nula kuna', a danas je stroga šefica koja pogrešku oprašta samo jednom

>>Gordana Kovačević: Veliki lideri moraju imati pamet, ali i srce

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 21

PP
pp
18:28 13.10.2014.

Ravnopravnost ne znači 50-50. To je podvala. Ravnopravnost znači da svi imaju jednaka prava. Kako će ta prava koristiti to je drugi par opanaka. 50-50 znači jednakost. A jednakost se može postići samo represijom i društvenim inžinjeringom. Slobodno društvo je po prirodni nejednako. Ravnopravnost znači da na nogometnu utakmicu i na slobodno testiranje parfema mogu i muškarci i žene, ali ako pojedinci slobodnom voljom odluče gdje će pa na jadenom događanju bude 90% muškaraca, a na drugom 90% žena to nije neravnopravnost i diskriminacija već sloboda i ravnopravnost ali ne i jednakost. Ista podvala je sa zaradama. Zašto bi žene trebale jednako zarađivati kao muškarci? Odakle to? To znači da kad uzmemo milijun muškaraca i milijun žena i prosječna plaća jednih je veća od prosječne plaće drugih to ne znači da su neravnopravni ili diskriminirani. Može postojati sto razloga zašto je to tako i niti jedan nije nepravedan. Npr. muškarci žele više zarađivati, ženama to nije prioritet i kao rezultat zarađuju manje. I sad nas dave s time kako žene zarađuju manje i kako je to nepravedno i diskriminirajuće. Nije. To je slobodna volja.

EU
Eugine
17:20 13.10.2014.

da i 0 žena će te naći u odvozu smeća, brodogradilištima (ovi koji stvarno i rade, u upravi ih vjerojatno i ima), gradilištima itd... uglavnom nema ih nigdje gdje treba i raditi. svi bi sjedili u fotelji i za to bili masno plaćeni. toga nema...

RA
Rajmund
18:32 13.10.2014.

kad te iste žene donose odluke o izboru kandidata za takve poslove one isključivo biraju spol M.