Devet je sati ujutro, a u uvali Mezoporat na našem najudaljenijem pučinskom otoku Biševu već je kao na kolodvoru. Najmanje stotinu turista već stoje u redu s kupljenom ulaznicom i čekaju ukrcaj na pasaru koja će ih uz stručnog vodiča odvesti u Modru špilju. Neprestano pristižu brodice, najviše brzih gumenih glisera, koji na Biševo dolaze iz Hvara, Brača, Šolte i najbližeg Visa, ali ipak najviše turista na Biševo dolazi iz Splita.
Osim gumenjaka, tu su i male brodice iz Komiže, jedrilice, ali veći brodovi te skupocjene megajahte. U Mezoporat smo stigli redovnom linijom 612, takozvanom “prugom Bišovo”, kako je domaći zovu, koja u sezoni svaki dan povezuje Komižu i Biševo. Na istom smo mjestu bili prije točno pet godina, ali tada u Mezoporatu ne da nije bilo gužve, već u devet sati ujutro nije bilo još nikoga od turista. Sada nas je dočekala gungula, lijepo uređen kafić i suvenirnica, konopima označeni redovi za posjetitelje pa čak i digitalni displej koji ispisuje koji redni broj se treba sljedeći ukrcati na brodić za odlazak prema špilji, koja se nalazi nekoliko minuta vožnje od vale. Cijena ulaznice više nije 50 kuna kao prije pet godina, već 100 kuna.
Bez obzira na to, nikad nije bilo više posjetitelja. Modra špilja je očito in, pravi je mamac za izletničke brodove u cijeloj Dalmaciji. U srpnju je Modru špilju posjetila i američka influencerica Sistine Stallone, kći Sylvestra Stallonea koji se s obitelji odmarao na Hvaru, a njen selfie iz Modre špilje na Instagramu, gdje ima 1,1 milijun pratitelja, lajkalo je 105.500 ljudi. Dočekali smo svoj red i ukrcavamo se u pasaru, a imamo sreće što će naš barkarijol biti najiskusniji vodič u Modru špilju – Franci Mardešić.
On već više od 20 godina turiste vozi u Modru špilju, nekada svojim brodićem iz Komiže, a sada već dugo radi za koncesionara Nautički centar Komiža, gradsku firmu koja, osim upravljanja Modrom špiljom, ima još mnoštvo poslova. Od upravljanja komiškom lukom, upravljanja gradskim deponijem, prikupljanja otpada i održavanja groblja pa do naplate parkinga, upravljanja gradskim kinom, vezovima i sidrištima u Komiži i na Biševu. Više djelatnosti i od Zagrebačkog holdinga, šale se u Komiži.
VIP tretman 2000 kuna
Šjor Franci nas vozi prema ulazu u špilju, koji je proširio miniranjem 1884. godine bečki slikar barun Eugen Ransonnet koji je o njoj prvi pisao u bečkim novinama, nakon što su mu o njoj pričali lokalni ribari, a danas je visok metar i pol i širok oko dva i pol metra. Zbog toga se nas 12 u pasari mora skroz sagnuti u brod, baš kao i barkarijol Franci koji “na pentu” ulazi u špilju, nakon čega gasi motor i dalje nastavlja na vesla. Špilja je dugačka 36 metara i široka 10 do 12 metara, visoka do 15, a duboka do 16 metara.
U ulaznoj dvorani nema magične svjetlosti, ali svu raskoš Modre špilje vidimo u drugoj, većoj dvorani koja je od prve odvojena i potopljenom stijenom u obliku mosta. Kroz prirodni otvor ispod morske razine mora Sunčeva svjetlost oko podneva prodire do pijeska i bijelih stijena na dnu, odatle se odbija i obasjava špilju modrom, a predmete u moru srebrnom bojom. I stvarno, Franci nam govori da stavimo ruku u more i ona začas postaje srebrna. Svi su očarani i, premda posjet samoj špilji traje tek nekih pet minuta, nije im žao što su za ulaznicu izdvojili 100 kuna, a za dolazak na Biševo i više od 1000 kuna ako su na izlet krenuli iz 80 km udaljenog Splita. Pa kako je Modra špilja u samo nekoliko godina postala takav turistički hit, pitamo direktoricu Nautičkog centra Komiža Brigitu Fiamengo?
– Stalno ulažemo u modernizaciju. Uveli smo bezgotovinsku naplatu ulaznica, uredili ugostiteljski objekt i suvenirnicu, obnovili plovni park i još mnogo toga. Kad sam ja stigla u tvrtku 2012., Modra špilja je imala 45.000 posjetitelja godišnje, a lani smo imali 166.000. U špici sezone dnevno u špilju ulazi više od 2500 posjetitelja i to sve nije lako organizirati, pogotovo ako znate da na Biševu nema vodovoda, svega je 10-ak stanovnika, a vrlo često neugodno puše i jake su morske struje. Na Biševu su angažirane ukupno 33 osobe, od čega je jedan radnik stalno zaposlen, a ostali su sezonci. Ali porast broja gostiju išao je usporedno s boljim turističkim rezultatima u posljednjih nekoliko godina, a najveći rast je imala baš naša Splitsko-dalmatinska županija. Evo, i ove godine kad kažu da broj turista pada, mi bilježimo rast posjetitelja. Lani smo do 31. 7. imali 85.092, a ove godine 91.009 ljudi. Ljudi žele vidjeti prirodni fenomen kao što je Modra špilja kad su već u Hrvatskoj. Uostalom, mnogi kažu da je ljepša nego ona na Capriju – rekla nam je direktorica Nautičkog centra Komiža Brigita Fiamengo.
Lani je uvedena i takozvana VIP ulaznica namijenjena bogatijoj klijenteli koja u pravilu dolazi megajahtama i ne želi čekati dva do tri sata, koliko se u špicama čeka za ulazak u špilju. Plati li se 2000 kuna za maksimalno 12 osoba, u špilju možete bez čekanja uz VIP tretman na pola sata. Dodatnih pola sata može se doplatiti 900 kuna. Dakako, “obični” posjetitelji tada moraju dodatno čekati, a ove je godine prodano 650 VIP ulaznica.
– Ova kategorija posjetitelja raste iz godine u godinu što je sigurno važan signal za planiranje buduće organizacije posjeta i maksimalnih napora kako bi se “masovnost” posjeta minimizirala, sve u cilju što kvalitetnije usluge, ali prvenstveno očuvanja Modre špilje.
Cijene ulaznica za Modru špilju ne planiramo dalje podizati – govori nam Brigita Fiamengo. A prava je šteta što velika većina turista koji posjete Modru špilju odmah nakon obilaska sjeda u svoje turističke brodove i odlazi s Biševa. Voze ih turistički prijevoznici do drugih lokacija na Visu ili Hvaru, dok je Biševo zanimljivo samo zbog Modre špilje. Tako otok koji ima jedva 10 stanovnika godišnje posjeti više od 160.000 ljudi.
Zadržati ljude na Biševu i nakon posjeta špilji, kao i očuvanje Modre špilje i što bolja protočnost gostiju uz ponudu popratnih sadržaja ističu kao prioritete u Nautičkom centru Komiža te dodaju kako su u zadnjih sedam godina u infrastrukturu Modre špilje, ali i u promociju uložili 2,5 milijuna kuna. Modra špilja se po svojoj ljepoti neizbježno uspoređuje s čuvenom Grotta Azzurrom, špiljom vrlo sličnom Modroj špilji na talijanskom otoku Capriju.
Ljepša od Grotta Azurre
Samo, dok na Capriju koji je s 10 četvornih kilometara nešto veći od Biševa (6 km2), živi 12.000 ljudi, na Biševu više ne živi ni 12 stanovnika, koliko ih je bilo prije pet godina. Nažalost, u Mezoporatu nas nije dočekao barba Jere Zambarlin, koji se svakoga dana u sezoni iz Polja, središnjeg mjesta na otoku, spuštao svojom starom Toyotom Land Cruiser u Mezoporat i turistima nudio svoj glasoviti bišovski plovac i travaricu. Barba Jere umro je prije dvije godine i sada u Polju više nema stalnih stanovnika, a na cijelom otoku ih je manje od 10. Srećom, vinograd po kojem sunce tuče više od 2700 sati godišnje obrađuju njegovi sinovi koji žive u Komiži, a vino je i dalje vrhunsko. Iz Mezoporata smo se uspeli prema Polju, pa pored vinograda, nekadašnje škole i crkvice sv. Silvestra spustili u najljepšu uvalu na Biševu – Porat.
Neznatan broj turističkih brodova, većinom onih koji stižu do Modre špilje s bližih destinacija Visa i Hvara, turiste dovozi ovamo na kupanje. Odlično, jer na rajskoj pješčanoj plaži zbog toga još uvijek nije prevelika gužva. Dva su restorana, a poznatiji i bolji jest svakako “Kod Jakše”, koji već više od 15 godina radi kao najudaljeniji ugostiteljski objekt na Jadranu. Decilitar biševskog plavca 10 kuna, salata od ujutro skuhane hobotnice 90 kuna, čine se i više nego korektne cijene za ovako udaljenu destinaciju.
Modra špilja je još 1951. godine proglašena zaštićenim geomorfološkim spomenikom prirode, a ovoga travnja geopark Viški arhipelag uvršten je na UNESCO-ovu listu Svjetske mreže geoparkova. Otočići Brusnik i Jabuka zaštićeni su u kategoriji spomenika prirode (geološkog), zatim Modra špilja, Medvidina špilja i špilja na otoku Ravniku (Zelena špilja) u kategoriji spomenika prirode (geomorfološkog), dok su uvala Stiniva i otok Ravnik zaštićeni u kategoriji značajnog krajobraza.
– Projekt geoparka Viški arhipelag nadilazi interese lokalne zajednice. Radi se o prvom geoparku na Jadranu koji je prepoznat na svjetskoj razini. Od ovog projekta očekujemo veliki doprinos u razvoju gospodarske djelatnosti, a najviše od svega dobrobit za lokalno stanovništvo. Uspjeli smo uz pomoć lokalne samouprave i državnih tijela, ali i brojnih stručnjaka i ljubitelja otoka Visa poput Tvrtka Korbara, Joška Božanića, Josipa Belamarića, Cvite Fiskovića, Jelene Kurtović Mrčelić, a pomogli su i Goran Radonić i Goran Pavić iz prvog i do ove godine jedinog hrvatskog geoparka Papuk – kaže B. Fiamengo. Komiška komunalna tvrtka zimus je natječajem tražila sezonce, a javnost je zaintrigirala plaćama i do 9500 kuna.
– Sezonci u Nautičkom centru mogu računati na sedam mjeseci rada i vrlo visoka primanja. Samo za usporedbu, za radno mjesto voditelj brodice – kontrolor plaća se kreće od 9500 do 10.500 kuna. Na kraju 2018. imali smo ukupno 18 stalnih sezonaca kojima teče radni staž i plaćena su sva osiguranja, a neto iznos koji primanju od države kreće se od 4200 kuna za prva tri zimska mjeseca, a naknadno 2100 kuna – objašnjava nam B. Fiamengo.
Prekrasna je...