Nije slučajno da su Rimljani, stolujući u nedalekom Sisku, južne strane Moslavačke gore nazivali „brdima dobrih vina“. Prije rimskog doba, vinograde su na ovom području sadili već i Trećani, Iliri i Kelti, ali se tek u vrijeme vladavine rimskog cara Claudia Moslavina počinje jače naseljavati, što obilježava i novi val sadnje vinove loze, te se i danas vjeruje da je Moslavina inačica rimskog naziva Mons Claudius.
Vina ovoga kraja poznata su u Beču i Zagrebu već sredinom 19. stoljeća, dok je razvoj suvremenog vinogradarstva započeo 1913. godine osnivanjem Hrvatske vinarske zadruge u Voloderu.
Moslavačka vinska cesta, smještena između Kutine i Popovače, u svojim brojnim vinarijama nudi degustacije i prodaju vina u buteljama ili izravno iz bačve. Osim mogućnosti uživanja u vinima, ponosni vlasnici nude i domaće gastronomske specijalitete, te uslugu smještaja u seoskom domaćinstvu, kletima ili obiteljskim gospodarstvima. Posjet vinskim cestama Moslavine nudi poseban doživljaj i zasigurno će ostati u sjećanju svakome tko posjeti ovaj vinorodni kraj u zagrljaju Lonjskog polja i trsnog gorja.
Martinje – najveseliji vinogradski dan
Moslavačka vinska cesta posebno oživljava u vremenu obilježavanja sv. Martina, popularno zvanog Martinja, kada prema vjerovanju, mošt prelazi u vino. Obred krštenja mošta obavlja se u kasnu jesen, te se tim obredom i simbolično označava završetak pretvaranja slasnog mošta u opojno vino. Upravo se to događa i sa Škrletom, izvornom moslavačkom sortom, koji se u to vrijeme polako pretvara u sočni nektar s moslavačkog gorja, svježeg, harmoničnog okusa koji će vam ostati u sjećanju i uvijek vas vraćati u Moslavinu – domovinu Škrleta!
Posjetite Moslavačku vinsku cestu, uživajte u tradicionalnoj moslavačkoj kuhinji i provedite dan u zagrljaju Lonjskog polja i trsnog gorja.