Hrvatska je doista na udaru trenutnog zahlađenja, zbog čega se mnogi od nas osjećaju pomalo iscrpljeno. Brze promjene temperature, od iznenađujuće blage jeseni do ledene zime, natjerale su naša tijela da se pokušaju prilagoditi klimatskim ekstremima na koje mnogi nisu u potpunosti navikli.
No, mogu li te fluktuirajuće temperature zapravo učiniti da se osjećamo loše? Pa, prije svega, virusi prehlade i gripe češći su zimi.
“Promjene vremenskih uvjeta mogu vas učiniti podložnijim bolestima, ali sama promjena temperature vas ne čini bolesnima”, objašnjava Abbas Kanani, farmaceut iz Ujedinjenog Kraljevstva za Metro. Međutim, postoje neke druge ključne točke koje treba imati na umu...
Virusi se razvijaju na hladnom, suhom zraku
Virusi se razvijaju u suhim, hladnim i tamnim okruženjima, a stručnjaci kažu da kapljice vode koje sadrže virus mogu dulje ostati u zraku ako je suh. Ovi uvjeti također mogu oslabiti našu otpornost, utječući na naše tijelo tako što isušuju sluznicu i dopuštaju virusima da brže uđu u tijelo.
Mislite da vam rakija pomaže kod prehlade? Razmislite ponovno...
Pada nam imunitet
Uz manje sunca i vitamina D zimi, naš imunološki sustav također će vjerojatno postati slabiji – ostavljajući nas osjetljivijim na prehladu ili gripu.
Hladan zrak je također faktor
Hladan i suši zrak također može utjecati na način na koji naše tijelo reagira na virus i na to kako naša bijela krvna zrnca koja se bore protiv infekcija dospiju do područja gdje trebaju biti da bi se borila protiv infekcija. Kada i ako nam tjelesna temperatura padne, virusi se lakše razmnožavaju i tako uzrokuju infekciju, a mi se osjećamo loše.
Provodimo manje vremena vani
Hladno vrijeme također nas tjera da ostanemo u zatvorenom prostoru duže vrijeme, često u društvu više ljudi, što virusima daje savršeno okruženje za lakši prijenos među ljudima. Virusi se mogu kretati kroz zrak u kapljicama kada kišete ili kašljete, mogu se širiti rukama i živjeti na kontaminiranim površinama poput tipkovnica i ručki na vratima. Mjesta poput javnog prijevoza, škola i radnog mjesta savršeno su leglo virusa. To objašnjava zašto bliski kontakt s drugima zimi olakšava širenje ovih virusa.
Vruće vrijeme također igra ulogu
Nije samo hladno vrijeme ono što nas može učiniti osjetljivima na bolesti i opteretiti naš imunološki sustav, već općenito nagle promjene temperature. Naime, nagle promjene temperature i vremena mogu utjecati na vaše zdravlje ako se ne možete na odgovarajući način prilagoditi promjenama. Postoje i sezonske alergije koje se poklapaju s vrućinom, uključujući peludnu groznicu – koja može ostaviti ljude sa začepljenim nosom, svrbežom u grlu, očima i glavoboljama. Toplina i povezana vlaga također mogu izazvati astmatične simptome. No jednako tako, udisanje hladnog zraka može izazvati astmu. Dakle, ukratko, nije samo vrijeme ono što nas čini bolesnima, već uvjeti koje te promjene temperature stvaraju.
Stručnjaci otkrivaju: Ovo su najbolje namirnice za zdravlje i dobar imunološki sustav!