Liječnici su u prošlosti često stajali prekriženih ruku iznad bolesničke postelje jer njihova znanja nisu bila dostatna za borbu s mnogobrojnim opakim bolestima. Mnogo je vremena proteklo dok znanstvena misao nije dokazala i objasnila nastajanje bolesti. Još je rimski pisac Marko Terencije Varro prije više od 2000 godina smatrao da malarija i druge teške bolesti nastaju udisanjem sitnih, nevidljivih životinjica. No, tek je Leeuwenhoek 1683. godine otkrio prve bakterije, a u 19. st. otkriveni su prvi patogeni mikroorganizmi.
No, kada je znanost u 19. stoljeću napokon uhvatila zamah, važna otkrića nizala su se jedno za drugim. Otkriće prvih bakterija izazvalo je izvanredno oduševljenje, a liječnici su napokon vjerovali da će se malo-pomalo pronaći uzročnici svih bolesti. Tako je na zasadama znanosti 19. stoljeća njemački znanstvenik Paul Ehrlich (1854. – 1915.) došao do otkrića kemoterapeutika.
Ehrlich je tvorac kovanice kemoterapija koju je osmislio 1907. godine. Rođen u židovskoj obitelji u tadašnjoj Pruskoj, Ehrilich se zarana, još kao školarac i potom student medicine, počeo zanimati za eksperimente u kojima je bojio mikroskopske dijelove tkiva. Ehrlich je bio vrlo nadaren histolog i kemičar te je poslije usavršio tehniku bojenja gram-bakterija. Njegove su sposobnosti brzo uočene te ga je Robert Koch pozvao da se pridruži timu Instituta za infektivne bolesti u Berlinu.
No, Ehrlich je i privatno ratovao s bakterijama. Obolio je od tuberkuloze i dvije godine proveo u Egiptu liječeći se. Nakon toga je zajedno s Emilom Adolfom von Behringom stvorio serum protiv difterije. Ta su iskustva inspirirala Ehrlicha 1897. na postavljanje teorije kojom se objašnjava djelovanje seruma i mjeri količina antitijela koja nakon ubrizgavanja seruma nastaju u krvi. Nekako u to vrijeme Ehrlich je postao direktor novoosnovanog Instituta za ispitivanje seruma u Berlinu, koji je uskoro premješten u Frankfurt na Majni te se proširio u Institut za eksperimentalnu terapiju.
Tako je Ehrlich imao otvorene ruke za eksperimentiranje i znanstveni rad koji je kulminirao njegovim radom na kemoterapiji i uništavanju uzročnika zaraznih bolesti. Zajedno s ruskim znanstvenikom Iljom Iličem Mečnikovim 1908. primio je Nobelovu nagradu za medicinu. Neposredni povod za nagradu bilo je njegovo otkriće formule atoksila, kemijskog spoja koji se pokazao učinkovitim u liječenju bolesti spavanja. Godine 1907. sa svojim je studentom Japancem Sahachirom Hatom sintetizirao “spoj 606”, iz kojeg je nastao lijek salvarzan. Bio je to prvi uspješan lijek protiv tada neizlječive i strašne bolesti sifilisa.
No, zbog njegove relativne škodljivosti, Ehrlich ga je 1912. zamijenio poboljšanom verzijom neosalvarzanom. Kemoterapeutik neosalvarzan ostao je najboljim lijekom protiv sifilisa sve do pojave penicilina 1940-ih godina prošlog stoljeća te je bio najpropisivaniji lijek u svijetu. Nakon ovog prvog, slijedila su otkrića i drugih kemoterapeutika, lijekova bez kojih bi današnje liječenje bilo nezamislivo.
Više na PLIVAzdravlje.hr
Promo
Mukotrpna borba protiv mikroorganizama
Kemoterapeutik neosalvarzan, lijek protiv sifilisa, desetljećima je bio najpropisivaniji lijek u svijetu; slijedila su otkrića i drugih kemoterapeutika, lijekova bez kojih bi suvremeno liječenje bilo nezamislivo.
INTERVJU ZA VEČERNJI
VIDEO 'Ja to ne mogu shvatiti!' Ovako je Milanović govorio o Trumpu, a sad mu HDZ to nabija na nos
Za Bidena je kazao da je čovjek koji je 90-ih godina govorio vrlo argumentirano, otvoreno iznosio istinu u vezi s agresijom Miloševića na ovim prostorima
SESTRE BLIZANKE
FOTO Ljudi zaprepašteni kontroverznim izgledom makedonskih influencerica, evo kako su nekad izgledale
Blizanke Andrea i Patricija Geors popularnost su ostvarile u vrlo ranoj dobi, a danas se mogu pohvaliti uspjesima na nekoliko područja, među kojima su glazba, manekenstvo i poduzetništvo. Ipak, u posljednje vrijeme sve veću pozornost izaziva njihov izgled.
RUDAN O PREDSJEDNIČKOJ KANDIDATKINJI
'Davno je to bilo kad je Kekin bila siromašna. Ušla je u Sabor po istom principu po kojem je Trump postao predsjednik'
Spisateljica Vedrana Rudan prozvala je predsjedničku kandidatkinju Ivanu Kekin zbog, kako kaže, licemjerne borbe za prava siromašnih dok svojoj djeci omogućava privatno školovanje
Jedna navika povećava stres na poslu: Radi ju većina Hrvata, a dovodi i do pada koncentracije
Kao božićna dekoracija i ambijentalna lampa: Ovaj ukras je sve što vam ove jeseni treba u domu