Iako je pandemija kojoj svjedočimo uvelike promijenila naše živote - donijela je i nešto dobro. Okrenuli smo se obitelji, izletima i želji da se družimo u prirodi i upoznajemo Lijepu našu. Svi znamo za poznata turistička odredišta na moru i u unutrašnjosti, ali puno je nepoznanica o brojnim još uvijek nedovoljno istražnim krajevima koji skrivaju prave dragulje. Jesen je posebno čarobna za posjet Žumberku i nastavak prema Bilogori, zbog čega je i ovo područje važan dio promotivne kampanje Hrvatske turističke zajednice „Doživi domaće. Istraži ruralnu Hrvatsku!“. Treba odvojiti vrijeme, ali svi koji to učine, oduševit će se.
Žumberački uskoci - svjetionik junaštva
Priroda je doista bila velikodušna prema Žumberku. Toliko je planinarskih puteva kojima je isprepleten. Pogodni su za planinare, ali i hodače koji žele uživati u prirodi i mogu bez problema savladati neke od putova. Svaka od brojnih staza pruža poseban doživljaj i drugačiju ljepotu pogleda na brda, udoline, šume, livade i pašnjake. U starim se vremenima to područje nazivalo Uskočko gorje. Ne bez razloga. Jer su Žumberački uskoci branili granice Habsburškog carstva u najteže doba povijesti hrvatskog naroda. Čuvajući Vojnu krajinu, branili su hrvatski prostor i tako znatno pridonijeli kasnijem stvaranju jedinstvene hrvatske države. Širom Europe pokazali su istinsko junaštvo. Obranili su Zagreb (1545.) i iskazali se kao nositelji kršćanske pobjede kod Siska (1593.). Bili su svjetionici duboke vjere i iskrenog domoljublja. Njihovi potomci danas žive na padinama Žumberka, ali i širom svijeta. Posljednjih godina oživljavaju uskočku povijest. Na više su mjesta postavljeni uskočki spomenici koji, uz sakralne, privlače turiste u taj kraj očuvane prirode. U Sošicama se gotovo jedna uz drugu, nalaze rimokatolička crkva Sv. Marije i grkokatolička crkva Sv. Petra i Pavla. U blizini je i samostan časnih sestara bazilijanki u kojem je bogata zbirka etnografske građe. Na najviši vrh Žumberačkog gorja - Sv. Geru, moguće se uputiti iz Sošica, ali i iz nekoliko drugih pravaca. Svi vode na Trdinov vrh ili Svetu Geru, na visini od 1.178 metara. Taj valoviti proplanak čijom sredinom prolazi kolni put, desetljećima je prirodna hrvatsko-slovenska granica.
Prašuma, predatori, podzemlje
Žumberačko i Samoborsko gorje, osim svojom ljepotom pejsaža, zavode i raznolikošću flore i faune. Nije stoga čudno da je to područje proglašeno zaštićenom prirodnom vrijednošću - parkom prirode. Administrativno pripada Zagrebačkoj i Karlovačkoj županiji, prostire se kroz gradove Samobor, Jastrebarsko i Ozalj i općine Žumberak, Krašić i Klinča Sela. Mnogima je nepoznanica prašuma Kuta. Jedna od rijetkih hrvatskih prašuma nalazi se na Žumberku, sačinjena uglavnom od stabala bukve i javora, a izaziva veliko zanimanje znanstvenika, ali i turista. Na području parka mnoge su rijetke i zaštićene vrste, primjerice leptiri travnjaka, veliki predatori, gorski travnjaci sa 40-ak vrsta orhideja, cret uz potok Jarak, slapišta, krške spilje, sedrotvorni izvori, endemi podzemlja - kraj je to s toliko bioraznolikosti da ih je nemoguće nabrojati. I područje kanjona Slapnice kod Krašića proglašeno je značajnim krajobrazom. Tu se izmjenjuju slapovi, spilje, krška vrela i sedrene barijere.
Neizostavno treba posjetiti Eko-centar Budinjak pa tamošnji Arheološki park, čije pretpovijesno nalazište krije pregršt zanimljivosti. Bogatu prošlost dočarat ćete si i šetnjom poučnom Stazom kneževa, vidjet ćete i misteriozne ostatke srednjovjekovnog Starog grada Žumberak, brojne grkokatoličke kapelice, Žumberački uskočki muzej u mjestu Stojdraga.
Kroz netaknutu prirodu prošećite atraktivnom stazom Put kraljice bukve koja se proteže od Slanog Dola do Sošica. Oduševit će vas dolina rječice Slapnice, Vranjački slap, slap Brisalo, špilja Zidane pećine i Draganov mlin. Kod Medven Drage, gdje se Slapnica ulijeva u Kupčinu, razgledajte kuriju obitelji Medven iz 19. stoljeća. U Podžumberku, uz zapuštenu crkvu sv. Nikole biskupa iz 16. stoljeća, najstariju rimokatoličku crkvu na području Žumberka, sačuvan je stari Pil srama. Barokni zidani stup gdje su se kažnjavali prijestupnici.
Cijeli Žumberak premrežen je označenim pješačkim i planinarskim putevima te biciklističkim stazama pa je najbolje oboružati se kartom i pronaći omiljenu rutu, a u Eko-centru Budinjak moguće je iznajmiti električni bicikl ili dogovoriti vođenu turu. Kad dođe vrijeme za okrijepu nakon šetnje i razgledavanja po svježem zraku, sigurno će vas privući žumberačka pastrva iz čistih planinski potoka. Možete se i sami okušati u ribolovu, a u šetnji šumama možda nađete i crne tartufe. Domaća je kuhinja odlična i za svaku preporuku u nekom od objekata koji imaju i vlastita uzgajališta pastrva.
Nije to područje masovnog turizma, već odredište za prave zaljubljenike u istinska uživanja u prirodi. No, malo pomalo i domaći i strani turisti otkrivaju taj dragulj kontinentalne Hrvatske. Neće proći puno vremena, a da doista postane nezaobilazno odredište onih koji žele uživati jer ima se puno toga za vidjeti i to u svako doba godine.
Prema Bilogori
Nakon ljepota žumberačkog kraja, oni koji krenu prema Bilogori doista će reći da su uživali i osjetili navalu emocija i oduševljenje ljepotom tog predivnog, ali još nedovoljno poznatog kraja Lijepe naše. Koliko čarobnih pejsaža, vidikovaca s kojih se pruža pogled na bajkovita prostranstva uz rječice i potočiće, guste šume i cvjetne livade... Bilogora je najdulja i najniža hrvatska gora. Pitomi obronci bogati šumama i divljači, prepuni njiva i pašnjaka, mjesta su gdje su smještena slikovita sela. Njihovi stanovnici tradicionalno uzgajaju stoku, proizvode mlijeko, sir i vrhnje pa je taj kraj poznat po zdravoj hrani i i mirisu domaće kuhinje kao što su nekad kuhale naše bake.
Možete ga obići automobilom, biciklom ili pješice. Ali oduševit će vas obilazak konjima. Bit će to najljepša avantura jer tako ste najbliži prirodi na stazama koje krivudaju u zaklonima visokih šuma, pored ribnjaka i uz pratnju cvrkuta ptica. Te su staze međunarodno certificirane. A turisti na konjima mogu obići seoska turistička gospodarstva, izletišta, etno kuće, kulturno povijesne znamenitosti, ali i vinarije i uređena odmorišta. Svakako ćete kušati autohtone specijalitete jer mnoge su obitelji svoje nasljeđe prema zdravim domaćim jelima i dobroj kapljici pretvorile u turističku ponudu koja je pravi mamac za isprobavanje nečeg tako posebnog, tako domaćeg. Možete posjetiti planinarski dom "Kamenitovac", koji se nalazi na Bilogori, na nadmorskoj visini od 242 m i s kojeg vam se pruža pogled na grad Bjelovar, ali i na širu okolicu. Bjelovarski je kraj poznat lovcima, kako domaćim tako i stranim, jer obiluje raznom divljači. To je i vodeći poljoprivredni i stočarski kraj u Hrvatskoj. Njeguje višestoljetnu tradiciju kroz "Bjelovarski sajam" koji je najveći poljoprivredni sajam u ovom dijelu Europe.
O povijesti grada možete saznati u Gradskom muzeju Bjelovar kroz stalni arheološki, etnografski i kulturno-povijesni postav. Stanovnici su ponosni i na titulu najljepšeg trga kontinentalne Hrvatske osvojenu dva puta, a grad Bjelovar proglašen je trećim najljepšim gradom kontinentalne Hrvatske. Područje je to gdje možete iskusiti aktivni turizam kroz brojne ciklo, pješačke, planinarske i konjičke staze, uživati u bogatoj gastro ponudi lokalnih autohtonih tradicijskih jela, ali i nazočiti spektru manifestacija i događanja.Otkrijte Baladu o vinu i siru i BEER list u Daruvaru, posjetite Romsku kuću u Maglenči, izletište Na malenom brijegu, Božićnu priču obitelji Salaj u Grabovnici pored Čazme, Zelene vrtove Poilovlja u Garešnici, Kulturni centar Mato Lovrak u Velikom Grđevcu, Čazma natura, Garić-grad... Doživite Bjelovarsko-bilogorsku županiju kroz tematske manifestacije Vinodar, Terezijanu, Gariglazbijadu, Rockabilly i Blues festival, Dane šljiva i rakije, Dane krumpira i niz drugih manifestacija.
Mlin Pere Kvržice doista postoji
U svom obilasku Bilogore i bjelovarskog kraja nikako ne zaboravite stati u Velikom Grđevcu. Rodno mjesto Mate Lovraka uz čiju smo književnost svi odrasli, a svaka nova generacija upija dogodovštine njegovih likova. Posjetite Kulturni centar Mate Lovraka. To je jedinstvena turistička lokacija koju tijekom cijele godine posjećuju individualni i organizirani turisti te školske ekskurzije. Osim obilaska Spomen sobe Mate Lovraka, svi se vesele posjeti Mlinu Družbe Pere Kvržice. Identičan je onom koji su obnavljali Pero i njegova družba. U centru se nalazi rekonstruirana tradicijska Mlinareva kuća, dječje igralište i ostali manji etnografski sadržaji. Uprizorenje Lovrakovog "Vlaka u snijegu" također je moguće razgledati. Lokomotiva parnjača s tri vagona na pružnom kolosjeku vjerno će dočarati zimsku avanturu likova omiljene knjige.
I roditelji i djeca zasigurno će uživati na ovom tako posebnom izletu. Ali za toliko sadržaja koje treba vidjeti bilo bi najbolje planirati vikend ili pak duži odmor. Svaka destinacija zadržat će vas zbog neobičnosti i bogatog sadržaja pa je svakako bolje odvojiti više vremena i upiti dio ljepota i raznolikosti žumberačkog i bilogorskog područja.
Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom.