Od bijelih fratara i baruna Trenka do obitelji Turković, otkrijte najljepše priče i legende Zlatne Slavonije. S tri svoja vinogorja – Vinogorjem Pakrac, Vinogorjem Požega-Pleternica i Vinogorjem Kutjevo, ovaj kraj poznata je vinska destinacija u kojoj graševina daje najbolje rezultate. Na vinskom identitetu nastao je i jedinstveni projekt Svijet graševine, kojeg je u najvećem dijelu financirala EU iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. U Svijetu graševine koji se prostire područjem čitave Požeško-slavonske županije otkrit ćete priče o vrijednim ljudima, plodnim vinogradima, bogatoj kulturnoj baštini i najvećim atrakcijama Zlatne Slavonije.
Priča o cistercitima
Da nije bilo cistercita, svećeničkog reda poznatog i kao „bijeli fratri“, tko zna bismo li danas pili vina iz starog Kutjevačkog podruma. Ugarski kralj Andrija II. 1232. poslao je u požešku kotlinu 12 cistercita da utemelje samostan-opatiju. Sagradili su samostan i crkvu posvećenu Blaženoj Djevici Mariji, ali i prvi vinski podrum u ovom dijelu Europe kojeg morate posjetiti kad ste u Požeško-slavonskoj županiji. Najvažniji dijelovi njegove bogate povijesti urezbareni su na šest drvenih bačava koje krase ovo nezaobilazno mjesto. Prva bačva prikazuje dolazak cistercita, a potom se redaju prizori vladavine Osmanlija od 1536. do 1691., upravljanje isusovaca podrumom, razdoblje ugarske vladavine, dolazak plemićke obitelji Turković i na kraju razdoblje druge polovice 20. stoljeća.
Najoriginalniji Ampelografski atlas
Dvorac Kutjevo, danas zaštićeni spomenik graditeljske kulture, s perivojem kao remek djelom parkovne arhitekture, prvo je bio cistercitska opatija s vinskim podrumom, potom su isusovci podigli barokni sklop, da bi Vjenceslav Turković dvorac i cijeli posjed kupio na dražbi 1882. Njegovi sinovi unaprijedili su vinogradarstvo ovoga kraja, a najviše unuk Zdenko Turković koji se smatra utemeljiteljem modernog vinogradarstva. Uveo je sustav praćenja kultura u poljoprivredi, statističko praćenje svih parametara u vinogradarstvu i preteču katastra. Zdenko Turković je utemeljio i Zagrebačku vinogradarsku školu, a kao vrsni stručnjak u vinogradarstvu i voćarstvu, uveo je svjetski priznate inovacije, modernizirao proizvodnju vina i sa suprugom, akademskom slikaricom i kiparicom groficom Gretom Turković, izdao u svijetu poznati Ampelografski atlas. Greta Turković ostavila je svjetski vrijedno djelo u slikama Ampelografskog atlasa pri čemu je do filigranske točnosti u akvarelu izradila slike 90 sorti grožđa u prirodnoj veličini i sa svim morfološkim karakteristikama sorte, od čega je 60 tiskano u prvom izdanju. Taj rad je spojio inženjerski pristup i umjetnost, a koliko je vrijedan govori i činjenica da je danas sastavni dio obvezne literature na europskim agronomskim fakultetima.
Madamme Clicquot
Priča kaže da je Madame Clicquot, poznata po svojim šampanjcima iz francuske pokrajine Champagne, na putu u Petrograd stala u Pleternici i toliko se oduševila kvalitetom bačvi od slavonskog hrasta, da ih je naručila za svoju vinariju. Kad se vratila kući, u Pleternicu je poslala lozne cijepove. U njezinu su čast Pleterničani jednom od svoja dva vinorodna brda dali ime Klikun (po načinu na koji su izgovarali prezime Clicquot). Kasnije su istim imenom nazvali više od 120 godina stari podrum u središtu Pleternice, danas vrijedan spomenik kulture.
Najpoznatiji vojnik, hedonist i ljubavnik
Barun Franjo Trenk jedna je od najpoznatijih povijesnih osoba s ovog područja. Bio je izvrstan vojnik koji je preživio 14 ranjavanja i navodno pobijedio u čak 102 dvoboja, avanturist, hedonist, inovator… Uveo je vojnu glazbu u borbu i prvi nosio manžete na odori, a dekorativni rupci oko vrata njega i njegovih vojnika bili su preteča kravate. I barokni četverokuti pakrački dvorac njegova je ostavština. Tamo mu je prvo bila rezidencija, potom vojarna za njegove pandure, a nakon njegove smrti bolnica i učiteljska škola. A kruži legenda o ljubavnim iskrama između njega i carice Marije Terezije koje su navodno „frcale“ baš u starom Kutjevačkom podrumu.
Priča o misterioznoj vatri
Požeško naselje Eminovce zadesila je koncem 18. stoljeća neobična pojava. I danju i noću čudesno bi se i neobjašnjivo pojavljivala vatra, zbog čega su stanovnici bili u strahu i bježali iz kuća. Carska vlada u Beču u Slavoniju je poslala dva profesora Mathiasa Pillera i Ljudevita Mitterpachera kako bi istražili što se to događa. Ispitivali su oni tako vodu, tlo, zrak i nisu uspjeli rasvijetliti čudne uzroke požara. No nije sve bilo uzalud, dva mjeseca boravka pretočili su u vrijedan putopis "Putovanje kroz Požešku županiju u Slavoniji", u kojem su prvi zapisi o vinarstvu pakračkog kraja, Spahijskom podrumu iz 13. stoljeća, vinogradima grofa Jankovića, običajima ovog kraja i svakodnevnom životu Slavonaca…