Do svoje 45. godine ravnatelj Nacionalnog parka Krka Krešimir Šakić prilično je napunio svoj životopis. I to počev već od školovanja. Uz turizam na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, ovaj je Šibenčanin paralelno studirao novinarstvo, a trenutačno je doktorand na studiju Nove ekonomije. Za sobom ima više direktorskih pozicija, stigao se angažirati i u politici, nije zanemario ni ljubav prema glazbi, čak i nastupa s bendom.
Bili ste ravnatelj šibenskog Studentskog centra, direktor Tvornice elektroda i ferolegura, vodili ste turističku agenciju, radili i kao novinar. Nakon četiri godine na čelu NP-a Krka, koji je posao najljepši?
To je kao da me pitate jesu li bolji Beatlesi ili Stonesi – nemoguće je odgovoriti. Svaki posao nosi lijepa iskustva, ali rad u Nacionalnom parku Krka definitivno je poseban; inspirira, motivira, ispunjava...
Za mene je to ona posebno sretna situacija kada živiš ono što radiš. Kada ti se dogodi da radno vrijeme prođe, a ti ostaneš raditi, ne zato što te netko tjera da nešto dovršiš, nego jednostavno jer ne primijetiš da je vrijeme prošlo... Kada se popodne ili vikendom upitaš: „Što bih danas mogao raditi?“, a prvo što ti padne na pamet je: „Otići malo na Krku...“ To je najviše što čovjek od nekog posla može dobiti.
Tijekom 2017. kroz NP Krka prošlo je 1,1 milijun posjetitelja, a to je bila prva sezona s ograničavanjem njihova broja na Skradinskom buku na 10.000 dnevno. Kakve su brojke za 2018. i kako sad izgleda dinamika posjeta tijekom godine?
Brojke su upravo onakve kakve smo očekivali uvođenjem novih mjera upravljanja posjetiteljima: na godišnjoj razini ostvarili smo rast od pet posto, dok je u najopterećenijim mjesecima, srpnju i kolovozu, rast zaustavljen.
Godišnji rast rezultat je vremenske disperzije posjeta na mjesece izvan glavne sezone, pri čemu smo u nekima imali porast broja posjetitelja i više od 40 posto u odnosu na 2017.
Skradinski buk čini jedan posto NP-a, a ostvaruje 90 posto prihoda. Kako posjetitelji reagiraju na nastojanja da ih se disperzira?
Skradinski buk i ostali manje poznati lokaliteti na Krki dva su bitno različita doživljaja koja uglavnom privlače različite tipove posjetitelja. Ljudi koji posjećuju srednji i gornji tok Krke žele doživljaj prirode u puno mirnijoj atmosferi i mi im to nastojimo omogućiti. S tim ciljem u nekoliko posljednjih godina uredili smo oko 30 km pješačkih i osmislili više od 400 km biciklističkih staza.
Cilj je pomiriti očuvanje prirode i povećanje prihoda. Ima li uspjeha i hoće li ove godine biti dodatnih novina u režimu posjeta?
Uspjeh je mjerljiv iz godine u godinu i vidi se po broju posjetitelja, porastu prihoda, razvoju gravitirajućih područja... Upravljanje nacionalnim parkom nije jednokratan potez, nego kontinuiran proces koji se stalno prilagođava novim uvjetima i spoznajama. Na tom tragu NP Krka priprema novi sustav organizacije i rezerviranja transfera gostiju koji će gotovo potpuno eliminirati redove na ulazima i gostima omogućiti da uz pravodobnu rezervaciju puno komfornije posjete Krku. Riječ je o organizacijski vrlo složenom procesu čija se pilot-primjena planira za jesen 2019., a puna implementacija u sezoni 2020.
Problem s velikim brojem posjetitelja ima i NP Plitvička jezera, razmjenjujete li iskustva?
Naravno da postoji stalna komunikacija i razmjena iskustava, ali upravljanje svakim zaštićenim područjem ipak nosi puno specifičnosti i „recepte“ nije moguće prepisivati. Svaku ideju potrebno je prilagoditi specifičnim uvjetima svakog parka.
U kojoj je fazi gradnja Centra za upravljanje posjećivanjem NP-a Krka – Lozovac, koji sufinancira EU, i što će time NP dobiti?
Cilj Centra u Lozovcu je kvalitetnija organizacija prihvata gostiju na najfrekventnijem ulazu u park, ali i atraktivna prezentacija drugih prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti parka. Projekt je u fazi administrativne pripreme koja podrazumijeva rješavanje vlasničkih odnosa i provedbu postupaka javne nabave. Početak radova očekujemo polovicom 2019., a punu funkcionalnost Centra u sezoni 2020.
Od 2015. aktualan je i projekt Nepoznata Krka: skrivena blaga gornjeg i srednjeg toka rijeke Krke, koji predviđa niz infrastrukturnih zahvata, a također ga sufinancira EU. Što je dosad napravljeno?
Taj je projekt ranije započeo pa je samim time dalje i odmaknuo u implementaciji. Cilj projekta je aktivirati neiskorišten posjetiteljski i gospodarski potencijal područja sjevernog dijela NP-a Krka gradnjom infrastrukture i razvojem novih edukativnih posjetiteljskih proizvoda i usluga. Većina je aktivnosti, od uređenja ekokampusa „Krka“ u Puljanima preko prezentacijskog centra „Voda – vrelo života“ u Kistanjama do pješačkih staza, u provedbi, a njihov završetak očekujemo do kraja 2019.
Među nacionalnim parkovima neformalni ste prvak po povlačenju novca iz fondova EU, imate li savjet za kolege koji vode NP Plitvice, Brijune, Mljet...
Siguran sam da kolege puno bolje poznaju svoje konkretne situacije i potrebe pa su jedini savjeti koje mogu dati oni koji se općenito odnose na upravljanje sustavima: jasno definiranje vizije, hrabrost u pokretanju njezina ostvarivanja te upornost i strpljivost u njezinu ostvarivanju.
U lipnju ste bili u Kini, gdje ste potpisali Sporazum o suradnji na ekološkoj zaštiti s Prirodnim rezervatom Huanglong. Kako funkcionira taj rezervat i što NP Krka ima od te suradnje?
Park Huanglong predivan je prirodni fenomen. Suradnja se u najvećoj mjeri odnosi na razmjenu iskustava u upravljanju, iako su izazovi kojim se bave naši kolege u Kini dosta različiti od naših. S obzirom na udaljenost tog lokaliteta od velikih urbanih područja Kine, fokus njihovih aktivnosti ponajprije je usmjeren na promociju i povećanje broja posjetitelja.
U veljači punite četiri godine na čelu NP-a Krka. Kako ste, kao esdepeovac, uspjeli preživjeti smjenu vlasti?
Prije svega želim vjerovati da su prepoznati rezultati i profesionalan odnos prema radu. S druge strane, NP Krka prostire se na području sedam gradova i općina. U njima vlast obnašaju (grado)načelnici iz različitih opcija: od HDZ-a preko nezavisne liste do SDSS-a. Ni NP Krka ni ja osobno u suradnji s tim općinama nikad se nismo rukovodili činjenicom koja je politička opcija na vlasti u nekom gradu ili općini, nego smo, u okviru svojih mogućnosti, nastojali podržati sve dobre projekte i vjerujem da smo sa svima ostvarili kvalitetnu suradnju...
Niti ste tipičan menadžer niti političar; pišete pjesme, skladate, svirate gitaru, imate čak i bend koji vikendima redovito ima gaže, trčite na maratonima... Sve se to može stići?
Pisanje pjesama svojevrsna je „antistres terapija“, a bend ima dvojaku funkciju u mojem životu: s jedne je strane uživanje u glazbi, a s druge održavanje kontakta s nekim meni vrlo dragim i važnim ljudima. Posebno posljednju godinu otkad smo se okupili oko naše pjevačice Lili Gee i nakon dosta vremena ponovno počeli stvarati autorsku glazbu tako da uskoro pripremamo i izlazak prvog albuma “Okus sunca”. Pravi maraton, na žalost, nije nešto što mogu istrčati, a rekreativnu utrku u sklopu 1. Krka polumaratona vjerojatno nikad ne bih istrčao da nije bila na Krki. Skoro sam „ispustio dušu“, ali red je da ravnatelj istrči makar rekreativnu utrku.
Čini se da niste samo vi netipični u Šibeniku. U vašem su gradu u novogodišnjoj noći pjevale novosadske Frajle, a organizator je gradonačelnik HDZ-ovac...
Šibenik je bez ikakve dileme poseban grad i grad posebnih ljudi. Neobičan po puno toga, ali baš zato jedinstven i zanimljiv...