Prošle godine u Hrvatskoj je napravljeno 250 ablacija fibrilacije atrija, što je 50 zahvata na milijun ljudi i time se Hrvatska svrstala, istina u slabiji, ali ipak europski prosjek po broju tih zahvata.
Mađarska ih ima 90 na milijun ljudi, Slovenija između 60 i 70.
Riječ je o metodi kojom se liječi najčešća aritmija, fibrilacija atrija, koja većinom muči stariju populaciju – gotovo deset posto ljudi u dobi od 65 godina nadalje boluje od te aritmije. Radiofrekventna ablacija sada je standardna metoda koja se posljednjih nekoliko godina obavlja u tri centra: KBC-u Sestre milosrdnice, KB-u Magdalena i OB-u Zadar.
Urođena mana
Unazad dva mjeseca u Hrvatskoj je implementirana i druga metoda ablacijskog liječenja fibrilacije atrija – krioablacija koja se odnedavno primjenjuje i u KBC-u Zagreb i KBC-u Sestre milosrdnice. Zahvat se radi tako da se balon promjera 23 ili 28 mm postavlja na ušće svake plućne vene te se unutrašnjost balona hladi na –80 Celzijevih stupnjeva, dakle tkivo se uništava hladnoćom.
– Do prije dvije godine u Hrvatskoj je to bila potpuno nedostupna metoda i pacijente se slalo u inozemstvo, a HZZO je plaćao između 15.000 i 20.000 eura za svaku – navodi dr. Šime Manola, voditelj odjela Kardiologija I i Laboratorija za elektrofiziologiju srca KBC-a Sestre milosrdnice, od lani i predsjednik radne skupine za aritmije i elektrostimulaciju srca Hrvatskog kardiološkog društva.
Do prije dvije godine u Hrvatskoj je krioablacija bila nedostupna metoda pa se pacijentinte slalo u inozemstvo
Na nedavnom 16. hrvatskom simpoziju o aritmijama i elektrostimulaciji srca iznio je kako je u Hrvatskoj u 2014. godini izvedeno nešto malo manje od 900 svih ablacija, što je ogroman skok od 2007. godine kada su se kod nas ablacije tek počele primjenjivati i kada ih je izvedeno jedva 50.
– Aritmije su se prije liječile na način da su ljudi godinama pili lijekove. Sustavnom edukacijom zadnjih se nekoliko godina prelazi na liječenje aritmija elektrofiziologijom tj. ablacijom – kaže dr. Manola. Ablacijom se posljednjih sedam godina, osim fibrilacije atrija kao najčešće aritmije, liječi i čitav niz drugih oblika tahikardija – tj. aritmija uglavnom mlađih ljudi, najčešće u dobi između 20 i 40 godina. Riječ je o bolesti kod koje pacijent osjeti naglo ubrzanje rada srca, koje mu u trenutku sa 70 otkucaja u minuti počne lupati na 200 otkucaja, a kako je naglo počelo, naglo i prestane. Mana je urođena i aktivira se najčešće u pubertetu.
– Ablacijom se tahikardije liječi sa 95-postotnim uspjehom. Kroz preponsku se venu kateterom uđe u srce i nađe tkivo veličine nekoliko milimetara te se spali. Procedura traje između sat i dva, komplikacije su puno manje od jedan posto i, što je najvažnije, ljudi potom bolnicu napuštaju izliječeni. Jako su mali rizici da se problemi vrate – opisuje dr. Manola napominjući kako aritmije vrlo rijetko mogu ugroziti život, ali bitno smanjuju kvalitetu života jer ljudi s aritmijama boje se putovati i plaše se napadaja lupanja srca.
Brzo napreduju
– Hrvatski doktori brzo napreduju u ovoj grani pa su s prosjekom od ukupno 200 svih vrsta ablacija na milijun ljudi prestigli Sloveniju u kojoj ih se radi 150 na milijun.
Najbolja je Švicarska sa 550 ablacija, slijede Češka i Njemačka s po 400. Austrija ih radi 300, a baš ta nam je mjera cilj u sljedeće dvije do tri godine – otkriva dr. Manola. Srbija radi manji broj ablacija, u BiH te metode nema, stoga oni šalju svoje pacijente u Prag i Istanbul pa hrvatski liječnici sada, kad bolnice mogu ostvarivati zaradu na tržištu, nastoje preuzeti dio tih operacija, što im uz njihovu dokazanu stručnost neće biti problem.
A kaj je tu novo i kaj je tu vijest?