Kroz žilu su došli do aorte pacijenta i ugradili “mrežicu” s antenama. Potom se čekalo da unutarnji pokrov aorte preraste mrežicu, pacijent je oko vrata dobio ogrlicu na kojoj su baterija i odašiljač valova.
Radiovalovi iz ogrlice pacijenta stimuliraju antene na uređaju koji su liječnici ugradili u aortu, stimuliraju njezine baroreceptore koji dalje blokiraju simpatikus. Tako se, da pojednostavimo, blokira ovaj dio živčanog sustava koji “budi” organe, koji je aktivan u stanju straha, stresa, koji najjednostavnije rečeno radi onda kada osjetimo užurbano lupanje srca, među ostalim.
Suradnja s Izraelom
Opisano nije scena iz futurističkog filma, nego zahvat iza kojeg stoje liječnici na KBC-u Zagreb gdje su ovu sofisticiranu metodu primijenili na dva pacijenta. Oba su pacijenta dobro i jedini su u svijetu koji imaju ugrađen ovaj uređaj. Odabir pogodnih kandidata nije bio jednostavan jer je riječ o pacijentima oslabljene funkcije srca čija terapija više ne zadovoljava, ali koji još uvijek nisu kandidati za transplantaciju srca ili ugradnju srčane pumpe.
Ovaj znanstveni projekt, pokrenut u suradnji s inženjerima iz Izraela, predstavlja novi proboj u liječenju teškog zatajivanja srca u svjetskim okvirima. Uređaj se, dakle, bez operacije ugrađuje u silazni dio aorte, izgleda poput stenta i stimulira tjelešca u stijenci aorte kojima se prigušuje aktivnost simpatikusa i potiče takozvani parasimpatikus.
Tako se usporava rad srca, proširuju krvne žile i djeluje povoljno na fiziološke aktivnosti koje prate zatajivanje srca – objašnjava akademik Davor Miličić, predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih žila KBC-a Zagreb. Zagrebačka klinika prva je u svijetu koja je uključena u ovaj projekt, a sada su se priključili i centri iz Njemačke, Belgije i Nizozemske. Veliki je to uspjeh klinike koju vodi akademik Miličić kojemu je pak prije zahvata prethodio zahtjevan posao pronalaska pogodnog kandidata.
3D rekonstrukcija
– Prethodila je pomna obrada koja uključuje i 3D rekonstrukciju njihove aorte. Dobili smo plastični model njihove aorte i simulirali ugradnju uređaja kako bismo bili sigurni da je ugradnja i tehnički prihvatljiva, da aorta nije prevelika ili premala za uređaj. Tek nakon što smo se uvjerili da je intervencija izvediva, zvali smo bolesnika – opisao je ovaj liječnik.đ
>>U KBC-u Zagreb više pacijenata, manji dug i kraće liste čekanja
>>Crveni nosovi donijeli su osmijeh na dječji odjel KBC-a Rebro
Prof. Milicic s timom iz KBC Rebro za Nobelovu nagradu,