Pietro Ferrero zaslužan je što danas imamo prilike uživati u ovoj čokoladnoj slastici. Naime, on je 1951. godine napravio Supercremu koja je bila u čvrstom obliku, odnosno rezala se na komade i posluživala na kruhu. Njegov sin, Michele Ferrero, odlučio je 1963. godine proširiti obiteljski posao i brend diljem Europe, pa je promijenio recepturu.
Uzeo je nove sastojke, a glavni je bio lješnjak po kojem je Nutella i dobila ime jer na engleskom riječ 'nut' znači upravo ovaj orašasti plod. Točan recept ne znamo jer je stroga tajna, ali na ambalaži se kao sastojci, osim lješnjaka, ističu: šećer, biljna ulja i kakao.
Michele je još promijenio i pakiranje i lansirao Nutellu na police trgovina. Nije dugo trebalo da postane popularna, a da isti nivo drži i danas potvrđuje činjenica da se u svijetu, u prosjeku svakih 2,5 sekunde proda jedna staklenka. Godišnje se, pak, proizvede toliko da bi se mogle poredati duž obale Dunava čak 26 puta. Inače, Dunav teče kroz 10 država, pa možete samo zamisliti koja je to količina. Osim duž obale Dunava, Nutellom koja se napravi u godinu dana mogli bismo napraviti krug oko Zemlje 1,8 puta i prekriti Veliki kineski zid osam puta. Kada je riječ o kilogramima prodane Nutelle u jednoj godini, dovoljno je samo reći da je teška kao i Empire State Building.
Kroz godine se, osim na kruhu, počela mazati na palačinke, koristiti kao glavni sastojak kolača, ali i jesti jednostavno - na žlicu. Koja opcija je vama najdraža, otkrijte nam u anketi ispod.
U Hrvatskoj je originalna talijanska Nutella, a u Njemačkoj imaju drugi recept:
Znate li kako nastaju krafne koje su u Zagrebu pravi hit?
Ne jedem to nikako.