Ako jednog kukca viđamo u svako doba godine, to bi svakako bio smrdljivi martin. Proljeće, ljeto, jesen ili zima, uvijek ćete u svom stanu ili kući pronaći barem jednog. Zašto ih je toliko, odgovorila je redovita profesorica na Odsjeku na fitomedicinu Zavoda za poljoprivrednu zoologiju na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, Renata Bažok.
"Činjenica je da se brojnost kukaca iz podreda Heteroptera, tj. raznokrilaca u posljednjih nekoliko godina znatno povećala. Ono što uočavamo nisu uvijek samo smrdljivi martini, nego se često radi i o drugim vrstama iz iste porodice, porodice Pentatomidae. Vrlo nam se često javlja i smrdljiva greta te vrsta Nezara viridula koju krasi intenzivna zelena boja, a oblikom tijela nalikuje na smrdljivog martina", objasnila je za N1.
VEZANI ČLANCI:
Osim toga, Bažok tvrdi kako su stjenice organizmi koji preferiraju više temperature, a bolje se razvijaju u suhim uvjetima. "Sve su to uvjeti koji sve više prevladavaju u našem klimatu i zasigurno su klimatski uvjeti jedan od razloga njihove češće pojave", dodala je.
"Donedavno smrdljivi martini, smrdljive grete i neke druge vrste spominjane su kao povremeni štetnici poljoprivrednih kultura (najčešće voćaka ili npr. soje). Štete od stjenica najčešće se očituju u promijenjenom kemijskom sastavu plodova i sjemenki te smanjenom prinosu. U tom smislu vrlo su štetne u proizvodnji orašastih plodova, poglavito lješnjaka", dodala je.
Ipak, i dalje ostaje pitanje kako se boriti protiv njih. "Teško je reći što je najbolje za borbu protiv njih, no treba ih svakako sakupljati i uništavati mehanički, pri čemu treba paziti da se kod sakupljanja ne osjete ugroženima jer će početi ispuštati neugodan miris", upozorava profesorica, dodajući kako ova vrsta nema mnogo neprijatelja pa se ne koriste druge vrste kako bi se suzbio njihov broj.
"Ipak ima pokušaja biološkog suzbijanja nove invazivne vrste stjenica, Halyomorpha halys koja se suzbija ispuštanjem azijske samurajske osice koja parazitira jaja stjenice. Prema nekim podacima, rezultati su obećavajući. Repelentno djelovanje na stjenice prema nekim autorima ima mješavina začina kojom se prska sobno bilje ili povrće. Kako god, teško je pronaći neki pouzdani podatak o tome koliko kojih biljaka treba, u koju količinu vode se dodaju i slično pa su recepture nepouzdane", tvrdi profesorica Bažok.
Znanstvenici NASA-e: "Ovaj cvijet pomaže u borbi protiv plijesni, a iz zraka 'upija' prašinu i zračenje"
Mi smo u njihovu prostoru, a ne oni u našem. malo se stisnite, bit će mjesta za sve...