turistička patrola

Oporavilište za morske kornjače slavi prvu godinu rada

Foto: Renata Rašović
kornjače
Foto: Renata Rašović
kornjače
Foto: Renata Rašović
kornjača
Foto: Renata Rašović
kornjača
29.07.2014.
u 17:55
U Oporavilištu se brinu da se ozlijeđene životinje što prije vrate u svoje prirodno okruženje, ali i rado primaju brojne turiste, mahom s djecom, koji Oporavilište mogu razgledati
Pogledaj originalni članak

Sansego je malena ženka glavate želve, teška tek nešto više od tri kilograma. Ime je dobila po otoku Susku u čijoj je blizini pronađena u srpnju prošle godine, upravo u vrijeme kad se u Sunčanoj uvali na Malom Lošinju otvorilo Oporavilište za morske kornjače.

Spasili Sansega

Da nije bilo ove podudarnosti, tko zna bi li Sansego ikad ponovno zaplivala vodama Jadrana.

– Pronašli smo je nakon poziva njemačkih turista koji su opazili kako pluta na površini. Iako nije imala vidljivih ozljeda, primijetili smo da pliva sporo i ne može zaroniti, a oklop joj je bio potpuno prekriven rakovima vitičarima, što upućuje na to da životinja nije u najboljem stanju. Zadržana je na promatranju, a s vremenom je, oporavljena te dobro nahranjena, vraćena natrag u more – priča Andrea Vidović, djelatnica Oporavilišta, koje upravo proslavlja prvu godišnjicu rada, njege i skrbi za ove ugrožene životinjske vrste.

Osim što se brine da se ozlijeđene kornjače što prije vrate u svoje prirodno okruženje, ova ne tako obična institucija svakodnevno prima na desetke domaćih i stranih turista, mahom obitelji s djecom, koji žele pobliže upoznati ove dragocjene stanare sjevernog Jadrana.

Gosti mogu razgledati prostoriju s odvojenim bazenima i bazenima za dugotrajan oporavak u kontroliranim uvjetima, pogledati edukativne filmove i doznati sve o kornjačama, a jedini odjel s ograničenim kretanjem jest operacijska dvorana s bazenom za intenzivnu njegu.

Dok razgledamo Oporavilište, skreće nam pozornost na edukacijske panele i interaktivne sadržaje na monitorima unaokolo prostorije.

– Osim vrstama kornjača koje obitavaju u Jadranu, naše goste učimo i opasnostima koje im ondje prijete: udari plovila koja ih mogu porezati i nanijeti im velike ozljede i lomove na oklopu, perajama i glavi, ali i ulov u mrežama stajaćicama ili na parangale.

Povratak u more

Ne biste vjerovali koliko ih strada i od običnih plastičnih vrećica koje kornjače konzumiraju misleći da su meduze – tumači Andrea Vidović, inače zagrebačka studentica rehabilitacije koju je na angažman s kornjačama privukla ljubav prema moru, ali i morskim stvorenjima.

Trenutak za pamćenje, objašnjava nam, svaki je onaj kad osoblje predvođeno veterinarom Dubravkom Devčićem oporavljenu i zaliječenu kornjaču vraćaju natrag u more. Od tog trenutka svaka je njihova pacijentica pod nadzorom nakon što im se na peraju ugradi metalna ili plastična markica, a na njoj jedinstveni matični broj kornjače i uputa kome dojaviti stigne li je opet kakva nevolja.

>>Miomirisni vrt kojemu nedostaje tek Apoksiomen

>>U Biogradu imaju čekić s magnetima, podvodnu rasvjetu...

>>Pravilo za gosta: Obvezno u Lumbardu, otkrijte što je ‘grk’!

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.