Ubodi komaraca, krpelja, osa, pčela, stršljenova i muha najčešći su u našem podneblju.
I iako većina uboda insekata i paukova u našim krajevima ne izaziva ozbiljnije posljedice već dođe do crvenila i otekline te najčešće svrbeža, dobro je zaštititi se kad god je to moguće.
Osim zaštite odjećom i repelentima te preventivnim izbjegavanjem boravka na otvorenom, opasne alergijske reakcije mogu se ublažiti ili spriječiti antialergijskim lijekovima, savjetuje dr. med. Goranka Petrović, spec. epidemiologije i zdravstvene ekologije iz Službe za epidemiologiju Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo:
– To su lijekovi u obliku tableta kao što su antihistaminici (npr. Claritine, Belodin i dr.) ili, kod težih alergijskih reakcija, primjena antihistaminika i/ili kortikosteroida u obliku injekcija (npr. synopen i/ili kortikosteroidi solumedrol, deksametazon i dr). U slučaju bakterijske superinfekcije propisuje se antibiotik. Važno je naglasiti da je u slučaju opsežnijih lokalnih i težih alergijskih reakcija na ubod potrebno potražiti pomoć liječnika.
Povišena temperatura
Svjetska zdravstvena organizacija posvetila je ovu godinu borbi protiv vektorskih bolesti (zarazne bolesti koje se prenose ubodom insekata kao što su komarci, krpelji, uši, buhe i slično).
– Ponekad takav ubod može izazvati tešku (povišena temperatura, boli u zglobovima, otekline) pa čak i po život opasnu reakciju u obliku anafilaktičkog šoka, koja se manifestira gušenjem, padom tlaka i gubitkom svijesti. Posebno su opasni ubodi u području glave i vrata, te je nužno hitno potražiti medicinsku pomoć.
Neki kukci, poput komaraca i krpelja, mogu prenijeti određene vrste vektorskih bolesti. Tako zaraženi krpelj može prouzrokovati lajmsku boreliozu i krpeljni meningoencefalitis, a određene vrste komaraca mogu prenijeti groznicu Zapadnog Nila, Chikungunya virus i Dengue groznicu – upozorava dr. med. Goranka Petrović.
Daleka putovanja, globalizirana trgovina te klimatske promjene neki su od razloga za širenje vektorskih bolesti.
Komarci već gnjave
– Klimatski uvjeti, dodatno potencirani globalnim klimatskim promjenama, izrazito utječu na rasprostranjenost i gustoću vektora (komarci, krpelji, flebotomi, uši i slično), a time i na njihov potencijal prijenosa bolesti. Najčešća vektorska bolest u Hrvatskoj je lajmska borelioza, protiv koje nema mogućnosti cijepljenja, ali se može spriječiti razvoj njenih teških generaliziranih oblika, ako se rana (kožna) faza bolesti pravodobno prepozna i liječi odgovarajućim antibiotikom. Cijepljenjem stanovnika pod povećanim rizikom (npr. šumski radnici, lovci, planinari, izletnici), učestalost krpeljnog meningoencefalitisa se sustavno kontrolira i održava na niskoj razini – umiruju iz HZJZ-a.
U Mojem zdravlju čitajte kako se zaštititi od krpelja
Kada je u pitanju malarija, u Hrvatskoj se godišnje u prosjeku registrira sedam slučajeva importirane malarije, i to u osoba koje se vraćaju ili dolaze iz tzv. endemskih zemalja. Što se tiče puno bližih nam krpelja, oni su aktivni već od ranog proljeća, a za vrijeme boravka u prirodi treba se pravilno zaštititi, kao i kućne ljubimce. Već sada se treba zaštititi i od komaraca te ostalih kukaca, i to, kako kaže dr. Petrović, s obzirom na relativno blagu zimu:
– Štitimo se nošenjem primjerene odjeće (dugi rukavi i nogavice, kao i odjeće od takvog materijala koji zbog glatkoće onemogućava ili otežava da se insekti, npr. krpelj, zakvače za odjeću) i odgovarajuće obuće (dobro je utaknuti nogavice u čarape), kao i korištenjem repelenata – zaključuje dr. Petrović te napominje da se djecu stariju od godinu dana može cijepljenjem zaštititi od krpeljnog meningoencefalitisa.
>>'Mala bića - velika prijetnja' - naučite kako spriječiti zaraze