Etikete trpe svašta, nebrojeno se puta pokazalo. Je li to slučaj i s “domaćim medom”, pitaju neki čitatelji Potrošača koji ne zaboravljaju slučaj Dalmedova meda koji je svojedobno punio novinske stupce. U analizi spornoga meda stajalo je, podsjetimo, da nema peludnih zrnaca te da je HMF (produkt raspada jednostavnih šećera u medu stajanjem ili pregrijavanjem) u njemu gotovo 10 puta veći od maksimalno dopuštenog, što je bio signal za njegovo povlačenje s tržišta.
Po analizu u Bremen?
No iz Udruge pčelara Pčelinjak kažu da ni u tom, a ni u drugim slučajevima na koje su upozoravali potrošači i pčelari nikada nije decidirano potvrđeno da je bila riječ o krivotvorini ili lažnom medu jer u nas još nema laboratorija s opremom i analitičkim metodama potrebnima za otkrivanje krivotvorenog meda. A nije poslan, primjerice, ni na enzimske i fruktozne analize u Bremen.
– Sudeći po sredstvima predviđenima nacionalnim pčelarskim programom za kontrolu kvalitete meda, mogli smo imati i dva laboratorija. Jedan, naime, košta 1,5 milijuna kuna – kaže čelnik udruge i pčelar Damir Rogulja.
No taj je novac, ističe on, lani potrošen na nepotrebne analize perifernih karakteristika meda (HMF, vlagu, električnu vodljivost i navodno sortnost prema peludnim zrncima), što ništa ne dokazuje jer se odnose jedino i isključivo na dostavljeni uzorak.
– Tako nećemo dobiti kvalitetniji proizvod, a svi koji s medom i ostalim pčelinjim proizvodima muljaju i dalje će ostati nedodirljivi i u zoni prekršaja, bez mogućnosti da im se dokaže kaznena odgovornost za krivotvorenje – upozorava Rogulja. S njime se slaže i osnivač PIP-a Ivan Bračić po čijim spoznajama, kako tvrdi, na hrvatskom tržištu ima krivotvorenog meda (kad se pčele hrane šećernim sirupom ili ga se umiješa u pogonu), krivotvorenih dodataka prehrani (proizvodi na bazi meda i propolisa) te krivotvorenih medica koji se prodaju dućanima, drogerijama, ljekarnama, kafićima, restoranima, ali i na tržnicama, sajmovima, uz ceste...
Svjetski šampion
No u Hrvatskom pčelarskom savezu garantiraju da je med svih 9000 pčelara u Hrvatskoj, koji imaju oko pola milijuna košnica i godišnje proizvedu do 7000 tona meda, kontroliran, visokokvalitetan i siguran, a ostalo nije njihova briga.
– Naš je med iznimno kvalitetan, što osim mikrobioloških, organoleptičkih, senzorskih i peludnih analiza, pokazuju i zlatne medalje na međunarodnim ocjenjivanjima, među kojima i titula svjetskog šampiona 2010. među 336 uzoraka – kaže čelnik saveza Martin Kranjec i ističe da se med kao med ne može krivotvoriti jer ga može proizvesti samo pčela, a ne čovjek.
Rogulja pak tvrdi da krivotvoreni med nije moguće prepoznati okusom, izgledom ili mirisom, ali ni postojećim metodama u RH. No to ne znači da proizvođači fruktoznog sirupa sofisticiranim tehnologijama potrošačima ne podvaljuju “rog pod svijeću”.
Po okusu i mirisu med, a u njemu i šećerni sirup
Gdje je danas Oliver Mlakar? Živi na selu, a radi i u 90. godini
Za sebe kaže kako nije klasičan penzioner jer nije 'zasjeo' uz televiziju i telenovele. Obavezno gleda Dnevnik i povremeno sportske prijenose, a projekte na kojima radi pomno bira.
Smrznute ptice padale su s neba, drveće je pucalo od mraza, a stotine tisuća ljudi je umrlo: Nitko ne zna zašto
Čak su i mediteranske luke poput Marseillea bile okovane ledom. Drveće je pucalo od mraza, a crkvena zvona su se lomila. Seljaci su pronalazili svoje kokoši smrznute na granama gdje su spavale
Hitnjaci se dirljivom porukom oprostili od kolegice Mirele: 'Mnogi danas žive zbog tebe'
Iako će biti teško nadomjestiti prazninu u srcima njezinih kolega, ostaje zahvalnost za svaki trenutak proveden s njom: "Zahvalni smo što smo bili dio tvog života, a tebi Mirela hvala što si bila dio nas!"
Je li ovakva ambalaža put prema čišćoj budućnosti?
U svijetu koji se suočava s rastućim izazovima klimatskih promjena, briga o okolišu postala je ne samo odgovornost nego i ključni imperativ za tvrtke.
Stakleni stropovi i ljepljivi podovi: kako nevidljive prepreke koče napredak žena
Metafore poput "staklenog stropa", "ljepljivog poda" i "potrgane prečke" već su dugo prisutne u jeziku kada se govori o rodnoj neravnopravnosti u poslovnim strukturama.
pa nek si sami osnuju udruženje 'prirodni hrvatski med', uzmu sredstva bespovratna iz e unije, i tako sami među sobom naprave reda. onaj koji im bude vjerovao, kupovat će od njih. al narod kupuje što je jeftino. al zbilja, tolke novce bacamo na te pčelare, a nikakvih rezultata. unija više ne poštiče pčelarstvo. jel to netko našima javio?