Klimatske promjene trenutno se smatraju najvećom prijetnjom budućnosti čovječanstva, a ublažavanje njihovih posljedica nezaobilazna je stavka u kreiranju strategija razvoja i svjetskih politika. Bez obzira na to je li riječ o globalnom zagrijavanju, zagađenju prirodnih resursa ili nestašici hrane i pitke vode, posljedice klimatskih promjena sve su očitije. Dakako, fosilna goriva smatraju se najvećim krivcem za globalno zagrijavanje i emisiju stakleničkih plinova, a na listi neprijatelja okoliša su i zračni prijevoz, ispušni plinovi automobila, industrija, plastični i elektrootpad, ali i proizvodnja hrane. Možda se ovo posljednje čini najbezazlenije, međutim, studije su pokazale kako je proizvodnja hrane odgovorna za četvrtinu svjetskih emisija stakleničkih plinova.
Što govore istraživanja?
Podaci kazuju da poljoprivredna zemljišta zauzimaju polovicu nastanjivog područja na Zemlji, a proizvodnja hrane ugrožava šume i druge ekosustave te proizvodi četvrtinu svjetskih emisija stakleničkih plinova. Prema izvješću Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), meso i mliječni proizvodi čine oko 14,5% globalnih emisija stakleničkih plinova. Iako je ugljikov dioksid (CO₂) staklenički plin o kojem se najviše priča, nije jedini, jednako štetni su metan i dušikov oksid, koji nastaju upravo uzgojem životinja koje se koriste u prehrani.
Kako bi obuhvatili sve emisije stakleničkih plinova iz proizvodnje hrane, znanstvenici ih izražavaju u kilogramima ekvivalenata ugljičnog dioksida, a ova mjera uzima u obzir ne samo CO₂ već sve stakleničke plinove. Dakle, zapadnjačka prehrana, koja se temelji na mesu, proizvodi oko 7,2 kilograma ekvivalenta CO₂ dnevno, vegetarijanska proizvodi 3,8 kg, a veganska 2,9 kg. Ako bi cijeli svijet prešao na vegansku prehranu, to bi uštedjelo gotovo 8 milijardi tona ekvivalenta CO₂, a prelazak na mediteransku čak 3 milijarde tona.
Ne mora biti “sve ili ništa”
No ići prema održivom načinu života ne mora biti “sve ili ništa”. Svaka je osoba priča za sebe, i dok jedni mogu trčati, drugi radije koračaju sitnim koracima i na globalnoj razini ipak čine razliku. Iako meso, mesni i mliječni proizvodi imaju visok ugljični otisak, ne morate se potpuno odreći hrane životinjskog podrijetla, već uvođenjem sitnih promjena možete učiniti puno za naš planet.
Iako je veganska prehrana najbolja opcija za okoliš, pogotovo ako se bira povrće iz organskog uzgoja, od lokalnih proizvođača, postoje verzije koje su blaže, a opet ekološki prihvatljive te se mogu prilagoditi osobnim preferencijama i zdravstvenim benefitima.
Primjerice, vegetarijanstvo isključuje konzumiranje životinja, a neki vegetarijanci konzumiraju životinjske proizvode, kao što su mliječni proizvodi, jaja i med. Kako bi nadoknadili nutrijente koje osiguravaju životinje, kao što je željezo ili vitamin B12, vegetarijancima se preporučuje povećati unos badema i drugih orašastih plodova te uvesti u prehranu namaz od kikirikija. Također, važno je pripaziti i na dovoljan unos grahorica, kao što su leća, slanutak, soja, napitak od soje, zeleno lisnato povrće, sezam i slično. Unos kalcija i željeza potrebno je nadoknaditi konzumiranjem sezama, tahini namaza, zelenog povrća, cikle ili bobičastog voća.
Međutim, u posljednjih nekoliko godina sve je popularnija fleksitarijanska prehrana, koja objedinjuje osvještavanje o utjecaju na okoliš i pravo slobodnog izbora kod biranja namirnica. Većina jelovnika onih koji se deklariraju kao fleksitarijanci sačinjava biljna prehrana, s povremenom konzumacijom ribe, morskih plodova, mesa, kao i mlijeka i mliječnih proizvoda. Budući da ipak proizvodnja crvenog mesa i prerađenih mesnih proizvoda ima najviši ugljični otisak, iz prehrane je isključena govedina, junetina, teletina, svinjetina, janjetina, divljač, kao i svi proizvodi nastali od ovih vrsta mesa.
Kako podaci kažu, ovakva prehrana godišnje uštedi najmanje 5,5 milijardi tona ekvivalenta CO₂ (40% svih emisija iz hrane), ali i pozitivno utječe na ljudsko zdravlje.
Brojne znanstvene studije pokazale su i da je mediteranska prehrana jedna od najzdravijih, a predstavlja još blaži oblik prilagodbe na održiviji izbor namirnica. Ova je prehrana bazirana na sezonskom povrću i voću, orašastim plodovima, mahunarkama, i to po mogućnosti lokalnog podrijetla. Mediteranska prehrana također uključuje morske plodove, ribu, perad i vrlo male količine crvenog mesa. Ako je usporedimo s prehranom koja se isključivo temelji na crvenom mesu i njegovim prerađevinama, moramo priznati da se uvođenjem mediteranske prehrane ipak može učiniti razlika.
Dakle, ako želite smanjiti ugljični otisak svoje prehrane, ne morate otići u krajnost. Dopustite si istraživanje i upoznavanje novih i zdravijih okusa namirnica biljnog podrijetla.
Kamo po namirnice koje će vam pomoći da budete održiviji?
Kako bismo vam pomogli u istraživanju novih okusa i eksperimentiranju s održivijim alternativama prehrane, donosimo nekoliko ideja za zdrave obroke, koji su i eko-friendly prema okolišu. Potrebne namirnice možete pronaći u trgovinama Kauflanda, a želite li saznati više o navedenim vrstama prehrane te se pritom i educirati o temi održivosti, kliknite na poveznicu.
Veganski puding od kave sa zobenim pahuljicama
Sastojci (6 porcija)
400 ml zobenog napitka
120 g šećera
2 žlice instant kave (u granulama)
1 vanilin šećer
1 žlica chia sjemenki
4 žlice zobenih pahuljica
200 ml veganske kreme za kuhanje
Priprema
Pomiješajte zobeni napitak, instant kavu, chia sjemenke, 80 grama šećera i vanilin-šećer u loncu i miješajte dok ne dobijete glatku smjesu. Kuhajte smjesu oko dvije minute. Vruću smjesu izlijte u silikonske kalupe i ostavite da se hladi najmanje sat vremena.
Preostali šećer zakuhajte sa žlicom vode. Mješavinu karamelizirajte tako da bude svijetle boje. Dodajte zobene pahuljice i ostavite da se smjesa ohladi na limu za pečenje obloženim masnim papirom.
Izvadite puding iz silikonskih kalupa i pospite ga karameliziranim zobenim mlijekom te poslužite sa svježim voćem.
Biljni burger s avokadom
Sastojci (6 porcija)
12 listića cheddar sira
1 luk
6 – 8 listova zelene salate
6 peciva za burgere
ulje
Sastojci za burger
240 g kuhanog slanutka
1/2 ljubičastog luka, sitno nasjeckanog
1 mala tikvica, naribana
3 žlice svježeg korijandera, sitno sjeckanog
3 žlice vinskog octa
2 žlice maslaca od kikirikija
1 žličica kumina
1 žličica češnjaka u prahu
2 žličice crnog papra
1 žličica soli
1 šalica sitnih zobenih pahuljica
2 žlice maslinovog ulja
Umak
1/2 šalice kečapa (šalica od 2 dcl)
1/2 šalice veganske majoneze
Priprema burgera
Kuhani slanutak ocijedite, prebacite u zdjelu i zgnječite u pire te mu dodajte ostale sastojke. Sve sastojke dobro povežite rukama i od smjese oblikujte 6 do 8 burgera. Možete ih ispeći na roštilju (oko 10 min sa svake strane) ili u tavi na malo ulja (3 do 5 min sa svake strane). Kada su burgeri gotovi, na svaki stavite dva listića cheddara i jednu žličicu vode, poklopite tavu poklopcem kako bi se sir rastopio.
Zagrijte tavu s uljem i pecite pecivo dok ne postane zlatno-smeđe boje. Pecivo mora ostati toplo. Za to vrijeme pripremite umak: pomiješajte ketchup i vegansku majonezu.
Donji dio peciva namažite umakom od majoneze i ketchupa. Stavite burgere s topljenim sirom, jedan na drugi, dodajte krišku crvenog luka, krišku avokada, list zelene salate i prelijte umakom.
Stavite gornji dio peciva i uživajte u sočnom burgeru!
Sadržaj nastao u suradnji s Kauflandom.