fetalni alkoholni sindrom

Posljedice alkoholizma u trudnoći: Djeci se mijenja izgled lica i imaju posljedice cijeli život

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Posljedice alkoholizma u trudnoći: Djeci se mijenja izgled lica i imaju posljedice cijeli život
08.10.2014.
u 19:00
Ovim se liječnicama nikada nije dogodilo da majka prizna da pije
Pogledaj originalni članak

Rođen je carskim rezom sa 47 centimetara dužine i 1,57 kilograma, tek u drugoj godini života zainteresirao se za okolinu, prve korake napravio je s dvije i pol godine, a kad je napunio četiri godine uspio je hodati stubama uz nadzor, ali ne i trčati.

Problem s dijagnozom

Dijete je to rođeno s fetalnim alkoholnim sindromom, odnosno dijete čija je majka svakodnevno pila alkohol tijekom trudnoće, što je djetetu ostavilo trajna oštećenja. Svjetska statistika kaže da je broj djece koja se zbog majčina opijanja rađaju s nizom malformacija od jedan do tri na tisuću novorođenčadi. Prema tom podatku, u Hrvatskoj se godišnje s fetalnim alkoholnim sindromom rodi od 40 do 120 djece. Statistički ne odstupamo od prosjeka, ali brojni slučajevi ostaju neotkriveni, upozoravaju liječnice dr. sc. Vanja Slijepčević Saftić i prof. dr. Zora Zakanj s Klinike za pedijatriju KBC-a Sestre milosrdnice. Upravo su one dio tima koji je pratio razvoj dječaka spomenutog na početku ovog teksta i koji je dokaz koliko je važno rano dijagnosticirati taj sindrom. A problemi s dijagnozom doista nisu mali i spomenute liječnice imaju u svakom smislu težak posao da bi od sumnje došle do potvrde fetalnog alkoholnog sindroma.

– Tek nakon rođenja možemo po izvanjskim karakteristikama posumnjati da se radi o fetalnom alkoholnom sindromu. U načelu je zaostajanje u rastu prisutno još u fetalno doba i djeca su manje rodne mase. Imaju specifične facijalne dizmorfije koje ukazuju na to da se radi o djetetu s fetalnim alkoholnim sindromom. No, dok sumnju ne potvrdimo ili ne opovrgnemo, ne možemo reći je li to doista fetalni alkoholni sindrom – objašnjava dr. Slijepčević Saftić.

Takvoj se djeci, među ostalim, doslovno mijenja i izgled, njihovo je lice, kako objašnjava dr. Zakanj, karakteristično malo, oči su im široko razmaknute, donja čeljust uvučena, smanjen im je opseg glave.

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

Foto: Goran Stanzl/Pixsell

Međutim, sve to može upućivati i na neke druge sindrome pa mnoga djeca zauvijek ostanu bez prave dijagnoze. Nikad se, naime, u karijeri tih uglednih liječnica nije dogodilo da majka trudnica prizna da ima problema s alkoholom. S druge strane, sustav ne dopušta liječnicima da takvu sumnju provjere kroz analizu krvi ili urina.

– Majke to dosta vješto skrivaju, tako da je problem opijanja teško uočiti. One ne govore o tome i zbog sebe i zbog okoline. Treba im prići s oprezom i pridobiti ih – ističe dr. Zakanj podržavajući inicijativu svoje kolegice dr. Slijepčević Saftić da se uvede probir trudnica na alkohol.

– To mora biti društveni dogovor, a smatram da smo dosegli civilizacijsku razinu na kojoj je to moguće. No, time se otvara cijeli niz pitanja o pravima majke i djeteta. Nama su i sada dostupni uzorci krvi i urina, ali ne možemo doći i reći majci da znamo za njezin problem. Znači, jako je teško ući u trag tom problemu, a dijete je obilježeno. Zbog sustavnih nemogućnosti nema pretraga kojima bi se dokazalo da postoji sumnja – pojasnila je dr. Slijepčević Saftić ističući da je riječ o fetalnom zlostavljanju. Posljedice su doživotne i ne mogu se ispraviti, ističe.

– Radi se o mentalnoj retardaciji, koja sa sobom nosi slabiju implementaciju u društvo. Alkohol pogađa dio mozga za emocije i frontalni korteks koji dirigira svim oblicima ponašanja. Kako dosta slučajeva ostane nedijagnosticirano puno se djece kasnije u školi vodi kao da imaju recimo ADHD sindrom – upozoravaju liječnice.

Izgubljeno vrijeme

“Zato nisu uključeni u program rane intervencije, u prikladan interdisciplinarni program koji smanjuje dugoročne posljedice i poboljšava njihovu kvalitetu života”, dio je zaključka njihova rada koji sugerira suradnju niza stručnjaka u praćenju i razvoju djece s tim sindromom; od neuropedijatra, logopeda, fizijatra, psihologa, stomatologa.

– Dijete se razvija i svaki dan čekanja za njega je izgubljeno vrijeme. To je vremenski prozor – kada pokušavamo od onih potencijala koje imamo napraviti najviše – kažu liječnice koje nastoje činiti upravo to – pomoći takvoj djeci.

>>Kemoterapija 
ne mora biti razlog za odustajanje 
od trudnoće

>>Želite dijete, a nemate idealnog partera? Evo što napraviti

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

EV
evon22
19:44 08.10.2014.

Ja bi dao metak u čelo takvim majkama, nek mi bog oprosti

MK
marcel.kocan
10:52 09.10.2014.

Zašto na cigaretama preko pola kutije piše da je pušenje u trudnoći opasno, iako je ta opasnost vrlo relativna, a na bocama alkohola to ne piše?