Razgovarali smo s voditeljicom proizvodnje Korte Katarine, Nikom Silić Maroević, o vinima iz berbe 2014. i o njezinu viđenju budućnosti vina Korte Katarine.
P: Po mnogima loša berba 2014. Kako ste je vi u Korti Katarini odradili?
Nika: Ovo je u mnogočemu bila najteža berba od početka djelovanja Korte Katarine. To se ponajprije odnosi na pošip. Sve je u sirovini i najvažniji trenutak rađanja novog vina je začetak u samome trsu. Kako je poznato, Korta Katarina nema svoje vinograde pošipa, već otkupljujemo sirovinu u Čari na otoku Korčuli. Već prvi tereni u kasno proljeće dali su naslutiti da će biti puno borbe da se grožđe zadrži u dobroj kondiciji. Obilne kiše uvjetovale su već u samome početku gubitak većeg dijela uroda, ali onako kišno vrijeme u zadnjim fazama zriobe nismo mogli ni sanjati. Rezultat je vrlo loša zdravstvena kvaliteta grožđa te smo pomno krenuli u prebiranje probranog. Rezultat je 5 tona zdravog grožđa (naspram 40 tona koje inače otkupimo) s parametrima idealnim za – PJENUŠAC!
Tako se rodio Sabion, pjenušac kuće Korta Katarina koji će tržište ugledati krajem ljeta 2015. U svakom zlu neko dobro!
P: Spominjete pošip. Što je s vašim grožđem na Pelješcu? Kako ste tu berbu odradili?
Nika: Jedni smo od rijetkih koji u ovoj berbi nisu imali problema sa zdravstvenim stanjem. Iznimka je vinograd Crljenka pored vinarije koji je pretrpio štetu pa smo 30% uroda eliminirali odmah u startu. Crljenak je prilično osjetljiv u odnosu na plavac te dospijeva ranije – nekoliko dana prije pošipa – u kolovozu – i morali smo se oprostiti od jednog dijela uroda. Nisu to lake odluke, ni ekonomski ne emocionalno, ali kvaliteta proizvoda je na prvome mjestu.
Naš plavac s Postupa i iz Dingača izvrsno se održao i možemo s ponosom reći da je kvaliteta sirovine i mladog vina na vrlo visokom nivou. Čak smo proizveli i bačvicu prošeka! To vam sve govori! To su zaista bogodani položaji i nisu slučajno od davnina prepoznati i eksploatirani.
P: Kad možemo očekivati i ta vina na tržištu? Posebno nas zanima prošek.
Nika: Dug je put do tržišta. Plavac treba vremena. Vremena u bačvicama, vremena u boci. Puno je još koraka dok ga ne odlučim 'pustiti u svijet'.
P. Kako se osjećate kad nova berba izlazi na tržište?
Nika: Uzbuđeno, čak i nervozno. Vjerujem u naša vina, toliko je truda i znanja uloženo. U vinogradima, pa onda u vinariji, a i u samoj prezentaciji. Svatko ima svoj dio zadatka vezan uz novo vino. Moj zadatak je onaj iz sjene, ja sam najvjerojatnije najosjetljivija na kritike i pohvale. I jedne i druge vrijedi čuti. Posebno sam osjetljiva na plavac jer je to naše najvažnije vino. Kontroliramo proizvodnju od sadnje vinograda do boce. A plavac, kompleksan kakav jest, tek mora biti prepoznat na tržištu.
P: Kažete da plavac tek mora biti prepoznat. A pošip?
Nika: Pošip je zvijezda! To je prvo vino kojim smo se predstavili i ujedno naš najuspješniji i najnagrađivaniji proizvod. Morate imati na umu da pošipa nema puno, da je autohtona sorta jednog otoka, savršena za vinara, jer je puna potencijala i, usudila bih se reći, svidljiva sorta! U njoj svi nalaze nešto što ih podsjeća na ovo ili ono, a opet je poseban i prepoznatljiv. Pošip ima svjetsku budućnost.
Plavac je jako teška sorta, pogotovo jer se mijenja trend u crnim vinima, traži se da budu mekša, pitkija, sve ono što plavac nije do sada bio, što zbog svojih sortnih karakteristika, što zbog tradicionalno lošije tehnologije na jugu. To se mijenja, na sreću, i sve je više situacija u kojima plavac prepoznajemo kao visokokvalitetan uradak koji može konkurirati na svjetskom tržištu. On je drukčiji i, treba dosta objašnjavati, ali onaj tko posjeti Pelješac: Postup i Dingač ili Hvar - Ivan Dolac, puno toga će mu biti jasnije. Jer, htjeli mi to priznati li i ne, nedovoljna se pažnja pridaje podrijetlu, tlu, naglasak je uvijek na sorti, na gotovom proizvodu, a to je nedjeljivo. Jer vino se rađa u vinogradu!
P: Koja je vaša 'filozofija' u vinogradarstvu. Koristite li tradicionalna znanja ili radite na moderniji način?
Nika: Od tradicije treba uzeti ono najbolje, ali ne smije joj se robovati. Naši vinogradi su dvojaki: imamo tradicionalne i moderne vinograde, ovisno o mogućnostima koje smo na određenoj mikrolokaciji imali. I jedno i drugo ima svoj smisao i svoju težinu, ali najbolje je uvijek negdje u sredini!
P: I za kraj – koji su vam planovi u budućnosti?
Nika: Koncentrirati se na nove proizvode: pjenušac i prošek, kako bismo proširili ponudu, poglavito na našoj lokaciji, koja je sve posjećenija, a to je najbolji način za predstavljanje, a i prodaju vina. Ovo je mjesto zaista čarobno, i tko ga jednom posjeti, puno će bolje razumjeti i voljeti naša vina.