Iz Kutjeva su stigli vinski dragulji u obliku nove etikete imena Koria, po položaju na kojem je ubrano grožđe od kojeg su nova vina napravljena. Na prezentaciji nazvanoj Nova blaga starog podruma u zagrebačkom restoranu Kaiser koji vodi renomirani Mario Meštrović vina je predstavio poznati vinski entuzijast i znalac Ivo Kozarčanin s glavnim enologom Kutjev Ivanom Marinclinom uz nekoliko dobrih zalogaja s kojima su se vina sparivala. Počelo je podsjetnicima, pjenušcem Maximo Brut koji se radi od čiste graševine te ekspedicijskog likera u vidu graševine ledene berbe. Maximo Brut pjenušac je u kojem prevladavaju voćne note, izvrstan je kao aperitiv, ostavlja dojam svježine, a bogatog je okusa pa ga se može sparivati s lakšim zalogajem poput ribe ili bijelog mesa. O kutjevačkoj graševini i ne treba trošiti previše riječi. Radi se o vinu koje će valjda vječito nositi titulu best buy među domaćim bijelim vinima, carica je tradicionalnog gemišta, no opet i s dovoljno kvaliteta da je se može predstaviti kao vrhunsko vino. Upravo je vrhunska Graševina 2020. bila sljedećim vinom na večeri u Kaiseru na zagrebačkoj Kajzerici. Grožđe od koje se ovo vino radi dolazi s položaja Vinkomir, Hrnjevac i Vetovo.
Rezultat je vino voćnih nota prije svega, a onda cvjetnih, punog tijela i vrlo svježe. Dovoljnog o ovom vinu govori zlato i titula Best in show na ovogodišnjem ocjenjivanju Mundus Vini u Neustadtu an der Weinstrasse, šampion ocjenjivanja u Kutjevu te Vinkovcima. Probali smo je s rigatoni tjesteninu s crème fraîche, umakom od nekoliko vrsta gljiva i usitnjenom idared jabukom. Kozarčanin je o ovoj sorti izrekao i nekoliko zanimljivosti. Graševina je prošle godine bila posađena na 23,8 posto hrvatskih vinograda. Najvjerojatnije potječe s područja Panonske nizine, ima je u gotovo svim zemljama bivše monarhije, a najbolja vina daje u kontinentalnoj Hrvatskoj te naslanjajućem dijelu Vojvodine, ponajprije Srijemu. Nudi nevjerojatnu raznolikost stilova, od pjenušavih do predikatnih vina, samo još ružičasto I crno nitko nije napravio. Jasno je kako je procjena da na graševini treba inzistirati u velikoj vinariji poput Kutjeva vrlo logična. Probali smo tako i Graševinu de Gotho 2019. Ovo je vino napravljeno od grožđa s položaja Vetovo, vinograda posađenog 1988. godine.
- Naziv je vino dobilo prema opatiji koju je 1232. u Kutjevu osnovalo 12 cistercita iz Zirca na obali Balatona i nazvalo "Vallis honesta de Gotho". Gotho je jedan od starih naziva za Kutjevo, a ta je riječ vjerojatno kombinacija kuta i vasi, dakle sela u kutu podno Krndije. Druga je teorija da su ime dali bugarski osvajaću u 10. stoljeću koji su južne padine brda zvali kuč, rekao je Kozarčanin. Za ovo vino navodi se kako je riječ o vinu nešto drugačijem od berbe 2018. godine jer se grožđe moralo nešto ranije brati. No, i dalje je riječ o vrhunskom vinu, sjajnom uvodu u novu graševinu s položaja Koria. Vinograd s istoka gleda na Vinkomir pa se može reći da je grožđe "uči od najboljih". Ukupna površina Korije je 30-ak hektara, a ova su vina s pet tabli ukupne površine 5,93 hektara. Graševine je najviše, posađena je na tri table, ukupno oko 3,5 hektara. Cabernet je na četvrtoj i dijelu pete, ukupno 1,8 hektara, a a ostatak pete table su crni pinot (0,66) i još malo graševine, 0,19 hektara graševine. Graševina Koria napravljena je u samo 1500 boca. Grožđe se ručno bere, fermentaciju pokreću prirodni kvasci koji su u podrum došli s grožđa.
- Priča o maceriranoj graševini počela je 2017. kad su u vinariju stigle nove bačve. Osjete se u vinu, ali njihove arome nisu prenapadne. Berba 2018. njegovana je već u jednom rabljenim bačvicama pa je vino uglađenije i dopadljivije. Luda i mlada je berba 2019., a 2020. još luđa i mlađa, no to ne znači da se s vremenom neće mijenjati, objasnio je Kozarčanin. Koria Cabernet Sauvignon i Pinot crni napravljena je u 3000 boca u vinu 80 posto sirovine daje Cabernet Sauvignon ali s dovoljno utjecaja Crnog Pinota. - Tajna je u načinu berbe. Grozdove crnog pinota odrežu kad su sasvim zreli, ali ostave ih da vise u vinogradu na trsu i prosušuju na zraku kako bi im se sadržaj koncentrirao dok sasvim ne dozrije cabernet sauvignon. Tad ih oberu pa prešaju i prepuštaju fermentaciji zajedno. Bobice iz berbi 2017. i 2018. macerirali su tri tjedna, iz 2019. i 2020. dva, ali mirisi i okusi to ne pokazuju. Cabernet sauvignon dominira vinima iz 2017. i 2020., no u berbi 2018. se kroz arome (pre)zrele višnje i čokolade osjeti i crveno voće tipično za crni pinot poput tek sazrele trešnje, a ima i nježnog cvijeća te zemlje. U dvogodišnjoj Crnoj Koriji, pak, crni pinot kao da je pljusnuo puno korpulentnijeg partnera i gotovo da dominira, objašnjeno je.
I za jedno i za drugo vino koje smo imali prilike probati na prezentaciji teško je bilo pronaći neku slabu stranu, pogotovo kod graševine koja je, primjerice, i doista bistra za macerirano vino osim što je dobro balansirana, s dovoljno kiselina, voćnih aroma koje se nastavljaju u okusu, dok se crnu Koriu isplati nakon probavanja pokoju bocu i ostaviti da još malo odleži nakon čega će to biti vino i s još nekim dodatnim kvalitetama povrh onih brojnih koje već sada iskazuje. Koria Graševinu probali smo sa svinjskom koljenicom, sporo kuhanom pa zapečenom, posluženom uz kremu od cvjetače i čips od celera, a crnu Koriu s biftekom s bukovačom, prokulicama, gelom od aronije i octom od maline. Sve je završilo Ledenom graševinom 2018. koja je lijepih aroma koje podsjećaju na med, ponešto lješnjaka, ima malo alkohola a ostaje raskošno.