Hrvatski farmeri proizvode iznimno kvalitetno i traženo juneće meso, no pogrešna usmjerena poljoprivredna politika dovela je do propadanja stočnog fonda i otežava danji razvoj i napredak proizvodnje hrvatskog mesa. O svemu tome razgovarali smo s predstavnikom Udruge Baby beef Darkom Celovcem.
Možete li ukratko predstaviti Baby beef?
Udruga BB nastala je 2000. godine s ciljem zaštite interesa proizvođača tovne junadi. Udruga Baby – beef trenutno okuplja oko 330 članova velikih i malih proizvođača junadi što čini 90 posto sektora hrvatskog tovnog govedarstva. Članovi udruge uzgoje oko 120.000 junadi godišnje te oko 50 posto svoje proizvodnje izvoze kroz prodaju žive stoke u zemlje Bliskog Istoka i putem prodaje mesa u Italiju, dok se ostalih 50 posto prodaje na domaćem tržištu. Trenutno smo kroz prodaju žive stoke prisutni na tržištu Italije, Libanona, Kosova, Crne Gore, Srbije dok naši partneri brenda prodaju meso na tržišta Italije, Slovenije, Bosne i Kine. Cilj nam je u skoro vrijeme otvoriti tržište Turske.
Posao udruge je da kroz suradnju s državnim i znanstvenim tijelima omogući bolju konkurentnost članova. Udruga članove informira o svim novitetima koje oni zbog svoje specifičnosti posla nisu u mogućnosti pratiti. Udruga sa svojim partnerima dogovara otvaranje novih tržišta kao i posebne pogodnosti za razne usluge.
Zbog čega ste plasirali brend Hrvatska junetina?
Nismo mogli gledati da na policama trgovačkih lanaca naše svježe, kontrolirano, meso vrhunske kvalitete i poznatog porijekla bude u istom rangu s onim „uvoznim“ upitne svježine i kvalitete. Morali smo nešto poduzeti i znali smo da će hrvatski potrošač znati prepoznati domaću proizvodnju koja je sigurno kvalitetnija i sigurnija od one druge. Brand je nastao jer želimo naše hrvatsko, kvalitetno meso jasno i vidljivo odvojiti od mesa kojem se ne zna kvaliteta, porijeklo, ni starost.
Koji je razlog tome da je domaća junetina toliko kvalitetnija i prepoznata i na stranim tržištima?
Meso pod brandom „Hrvatska junetina“ od poznatog je proizvođača, svježe, sigurno, visoke kvalitete te iznimno ukusno. Vrhunski okus i vrhunska kvaliteta mesa dobivena je posebnom ishranom mlade junadi koja je iznimno bogata kukuruzom te takav način ishrane rezultira jačom miši
nom zamašćenošću zbog koje meso ima poseban slador, mekoću i ljepšu boju. Takav način ishrane junadi, hrvatski farmeri njeguju već godinama, a izvrsnu kvaliteta mesa dokazuje dugogodišnja suradnja tj. prodaja mesa na tržište Italije koje slovi kao najizbirljivije EU tržište.
Kakvo je sada stanje stočnog fonda u Hrvatskoj?
Stočni fond je totalno devastiran. Imamo dva puta manje goveda i tri puta manje krava nego što smo imali prije rata. Nakon rata sve poljoprivredne politike držale su krivi smjer. Usmjerenje je bilo proizvodnja mlijeka i fokus isključivo mliječnim pasminama goveda, potpuno se zanemarilo tovno govedarstvo. Kada su se našim farmerima prodale uvozne krave, prodali uvozni sistemi objekata za držanje krava, prodala strana oprema, cijena mlijeka je pala, a rezultat je bio dodatno opadanje stočnog fonda. Nažalost, i sada svake godine Hrvatska ostane bez 5000 krava.
Postoji velika perspektiva naše proizvodnje. Nažalost, država do sada nije prepoznala prednosti koje pruža tovno govedarstvo. Tovno govedarstvo tj. stočarstvo višestruko multiplicira dodanu vrijednost i u tom smjeru treba ići poljoprivreda, a rezultat će se vidjeti na kompletnom hrvatskom gospodarstvu. Obnova stočnog fonda pod hitno treba biti prioritet, količinski i genetski.
Jesu li se domaći farmeri oporavili od epidemije kvrgave kože?
U protekle dvije godine imali smo direktne štete koje su nas pogodile zbog donošenja navedene zabrane, a najviše u vidu uginuća i smanjenog prirasta. Indirektne štete pogodile su nas još i više, kao što je nemogućnost prodaje na druga tržišta.
I dan danas nam nije jasno zašto smo jedini proveli preventivnu vakcinaciju, znajući koliko će takav potez unazaditi tovno govedarstvo i stočarstvo općenito. Iako sada možemo izvoziti živu stoku svejedno ostaje gorak okus u ustima jer nam štete napravljene u tom razdoblju i izgubljeno vrijeme nitko ne može nadoknaditi.
Koliko je na rad udruge utjecala odluka da se uvoznoj tovnoj teladi ukine oznaka HPA Meso hrvatskih farmi?
Oduzeli su nam oznaku, međutim mi smo pokrenuli vlastitu, vlastiti brand HRVATSKA JUNETINA UDRUGE BABY BEEF, jer ona to zaista i jest. Više od godinu dana telad uzgajamo na hrvatskim farmama, hrvatskom hranom, plaćamo hrvatske poreze, je li to nije „Meso s hrvatskih farmi“? Stočni fond je uništen. Gdje u Hrvatskoj da kupimo telad? Prije rata imali smo 470 tisuća krava sada imamo 150 tisuća. Teladi nema, a da bi naša proizvodnja opstala morali smo se okrenuti susjednim tržištima.
Iznimno smo zadovoljni što je naš brand HRVATSKU JUNETINU UDRUGE BABY BEEF prepoznalo hrvatsko tržište, hrvatski potrošač koji zna da želi poznato porijeklo, svježinu i kvalitetu.
U samo godinu dana prodaja hrvatske junetine porasla je za više od 25 posto, i sve se više traži.
Koji su glavni ciljevi rada udruge u nadolazećem razdoblju? Koliko u tome dobivate podrške nadležnih vlasti?
Budućnost ne izgleda dobro. Prijedlog EU je da se u sljedećem programskom razdoblju 2021-2027 g. umanje i ograniče potpore za svu HR poljoprivredu što bi nas kao zemlju koja je zadnja ušla u EU i koja je povukla najmanje sredstava iz EU dovelo do još manje konkurentnosti. To bi bila katastrofa. Našu proizvodnju u najvećem dijelu drže srednji i veliki proizvođači koji jedino mogu konkurirati proizvođačima iz EU.
Nažalost i prijedlog nove hrvatske strategije kopira prijedlog ZPP 2021-2027 g. za EU iako je to totalno neprihvatljivo. Zemlje članice EU koje su odavno preko raznih potpora, fondova osigurale svoju profitabilnost i konkurentnost sada nama nameću pravila po kojima je naša proizvodnja osuđena na propast. Sigurni smo da je to i cilj jer kada hrvatska proizvodnja nestane uvoz će biti još veći, kao da i sada nije prevelik.
Sigurni smo da naša vlada, ministarstvo također prepoznaje ovu namjeru starih članica EU te da neće dozvoliti dodatno uništenje hrvatskih proizvođača. Očekujemo od našeg ministarstva da prije nego što nova strategija hrvatske poljoprivrede ugleda svjetlo dana, kontaktira sve sektore proizvodnje te da odluči koji su sektori profitabilni, koji sektori donose dodanu vrijednost te da ucrta smjer u kojem HR poljoprivreda treba ići. Stočarstvo je pokretač poljoprivrede, što dokazuje da sve uspješne poljoprivredne zemlje imaju 65 posto udio stočarstva u poljoprivredi dok HR nažalost ima samo 45 posto.
I dalje ćemo inzistirati da se kroz novu strategiju nađe rješenje za devastirani stočni fond kao i rješenje za više od polovice hrvatskog poljoprivrednog zemljišta koje nije u funkciji a bez kojega nema ni proizvodnje.
Cilj Udruge je još više promovirati hrvatsku proizvodnju te hrvatskom i inozemnom potrošaču kroz svoj proizvod HRVATSKU JUNETINU UDRUGE BABY BEEF pružiti poznato porijeklo, svježinu i izvrsnu kvalitetu mesa.
Kakvi su utjecaji poljoprivredne politike prema hrvatskom selu?
Nažalost, dosadašnja poljoprivredna politika je bila vrlo razarajuća prema hrvatskom selu, koja su potpuno devastirana i nestaju. Sve je manje onih koji se odlučuju za poljoprivrednu proizvodnju kao i za ostanak na selu. Hrvatska proizvodnja je neprofitabilna i nekonkurentna. Uvjerenja sam da kada bi se poljoprivredna politika promijenila, kada bi se napravila dobra dugogodišnja strategija, odredili smjerovi profitabilnosti i konkurentnosti, tada bi se i vratio život na selo. Hrvatska ima ogroman potencijal da bude jaka poljoprivredna zemlja, ali to neće nikada postići kopiranjem strategija drugih zemalja EU.
Hrvatska mora naći svoj put, svoju konkurentnost unutar EU.
Sadržaj nastao u suradnji s Udrugom Baby Beef