Danas se u svijetu i Hrvatskoj obilježava Svjetski dan artritisa (World Arthritis Day). Svi građani trebali bi na današnji dan osvijestiti činjenicu da je bol u zglobovima i kralješnici važan zdravstveni problem, da je prevencija moguća te da je osobito važno pravovremeno prepoznati rani upalni artritis i rane upalne bolesti kralješnice.
Tom prigodom razgovarali smo s dr. sc. Miroslavom Mayerom, internistom reumatologom s zagrebačkog Rebra i predsjednikom organizacijskog odbora Reumatlona (www.reumatlon.eu). Naime, utrka Reumatlon i ove se godine održava nepunih tjedan dana poslije Svjetskog dana artritisa, u organizaciji Hrvatskog reumatološkog društva. U utrci sudjeluju pacijenti, liječnici, fizioterapeuti i medicinske sestre, točnije sudionici godišnjeg kongresa društva, s ciljem da podignu svijest u javnosti o kretanju i vježbanju kao bitnim sastavnicama prevencije i liječenja reumatskih bolesti.
Kod najučestalijih, degenerativnih koštano-zglobnih bolesti, vježbanje i kretanje općenito jesu osnovne mjere u sprečavanju nastanka bolesti i njihovom liječenju.
Koji su rani simptomi artritisa, odnosno kada bismo se svakako trebali javiti liječniku?
Svatko tko primijeti oticanje jednog ili više zglobova, jutarnju ukočenost zglobova koja traje dulje od 15 minuta, bolove u zglobovima ili kralješnici koji se ne smiruju ni nakon odmora, već se pojačavaju noću (osobito u drugom dijelu noći, a ujutro su najgori), trebali bi se javiti svom obiteljskom liječniku koji će procijeniti je li doista riječ o vjerojatnoj upalnoj bolesti zglobova ili kralješnice te vas uputiti specijalistu.
Gdje dalje?
U Hrvatskoj postoje regionalni reumatološki centri koji imaju različite sustave prijema bolesnika s početnim upalnim bolestima zglobova i kralješnice. Takav sustav postoji i u KBC Zagreb na Rebru. Na Zavodu za kliničku imunologiju i reumatologiju Klinike za unutrašnje bolesti već nekoliko godina imamo pravu ambulantu za rani artritis za koju smo razvili i strukturirani program edukacije obiteljskih liječnika koji su ključna karika u prepoznavanju upalnih reumatskih bolesti. Obiteljski liječnici koji su prošli tečaj, njih tristotinjak, posjeduju standardizirane obrasce za upućivanje bolesnika u našu ambulantu. Takvi pacijenti se pregledavaju najkasnije unutar šest tjedana od zaprimanja narudžbe. Nedavno smo izradili i mrežno informatičko rješenje koje će omogućiti ubrzanje komunikacije s obiteljskim liječnicima i pojednostavljenu razmjenu podataka. Uz dobru primjenu i prilagodbu, HZZO-ov sustav A5 uputnica također bi trebao poboljšati komunikaciju primarnih liječnika i nas specijalista što bi moglo značajno smanjiti naše opterećenje, osobito nepotrebne preglede.
Imamo li u Hrvatskoj dovoljno specijalista reumatologa?
Hrvatska vapi za dodatnim kadrom u reumatologiji. U Danskoj, primjerice, koja ima samo četvrtinu više stanovnika od Hrvatske, radi četiri puta više reumatologa! Naravno da zbog rutinskog opterećenja u našoj situaciji nije jednostavno održavati istu razinu usluge i dostupnosti reumatološke službe te znanstvenu i stručnu aktivnost. Osim povećanja broja mladih liječnika koji se školuju za reumatologe, važan je i sustav njihovog školovanja, koji je, kao i u drugim specijalnostima, u posljednje vrijeme potpuno promijenjen te usklađen sa europskim kako bi se u narednim desetljećima moglo osigurati kvalitetnu i pravodobnu skrb za sve naše bolesnike.
Je li u liječenju važna dostupnost biološke terapije?
Apsolutno. Hrvatska se sa svojom regulativom i dostupnošću svrstava u dobar prosjek europskih zemalja. Važno je, međutim, istaknuti da ishod bolesti, primjerice kod ranih artritisa, više ovisi o strategiji liječenja, takozvanoj „bliskoj kontroli“, a ne toliko o vrsti lijekova. Kod ranog artritisa je i uz konvencionalne lijekove ostvariva potpuna remisija bolesti kojoj uvijek težimo. No kada konvencionalni lijekovi više ne djeluju ili se razviju nuspojave , jako nam je važno imati na raspolaganju paletu bioloških lijekova. Treba istaknuti da biološki lijekovi ne dovode do izlječenja bolesti, ali mogu bitno promijeniti tijek bolesti u kombinaciji s konvencionalnim lijekovima te značajno smanjiti invaliditet koji je posljedica oštećenja nastalih aktivnošću bolesti.
Je li moguća remisija bez terapije?
Moguća je uglavnom kod bolesnika s ranim artritisom gdje je bolest dugo vremena smirena. No prema svim dosadašnjim iskustvima, bolest se i kod tih pacijenata vrati unutar razdoblja od najviše dvije godine.
Možemo li i kako spriječiti nastanak koštano-zglobnih bolesti?
Na genetiku, naravno, ne možemo utjecati ali se može puno učiniti nepušenjem, uravnoteženom prehranom i održavanjem tjelesne težine, redovitom fizičkom aktivnošću te, moguće, i korištenjem probiotika.
Koliko je vježbe dovoljno?
Zdravi ljudi i oboljeli od koštano-zglobnih bolesti čije stanje to dozvoljava, trebali bi vježbati barem tri puta tjedno najmanje po pola sata intenzivnije, a svaki dan bi trebalo što više izbjegavati sjedilački stil života i kretati se barem sat vremena. Odlično bi bilo na sve to nadodati barem 15 minuta strukturiranih vježbi za kralješnicu.
Koje su aktivnosti najbolje?
U prevenciji reumatskih, ali i kardiovaskularnih bolesti prednost bi trebalo dati aerobnim aktivnostima. Oboljeli od kroničnih bolesti, uključujući i one koji boluju od kroničnih reumatskih bolesti, trebali bi se savjetovati s obiteljskim liječnikom fizijatrom ili reumatologom o aktivnostima koje su za njih osobno najbolje. Prije intenzivnijeg bavljenja sportsko-rekreativnim aktivnostima, važno je utvrditi da je bolest u remisiji, odnosno smirena.