Malo se tko od neskijaša nije upitao, kad kolone nakon svake Nove godine zakrče ceste prema Austriji, Italiji..., tko su ljudi u automobilima sa skijama na krovu? Za njih nema krize? Što ih to svake zime vuče na snijeg? Imaju li zaista više novca od svih koji taj tjedan ostaju kod kuće? Nose li još uvijek sarmu?
Za domaće turističke radnike, koji svake skijaške sezone put europskih skijališta isprate desetke tisuća skijaša, zagonetki je manje. Iako posreduju pri odlasku na skijanje tek svakog trećeg skijaša (većina si sama organizira zimovanje), uzorak je sličan.
Na rate, a menadžeri?!
Upućeni tako kažu da među stotinjak tisuća Hrvata koji skijaju ovaj tjedan odnosno među njih 200.000 koji idu na skijanje tijekom cijele zime pretežu obitelji s jednim djetetom ili dvoje djece. Većina odsjeda u jeftinijem apartmanskom smještaju, no ima i onih koji ne pitaju za cijenu i zimuju isključivo u luksuznim hotelima. Ne čudi, agenti kažu da su kupci aranžmana uglavnom ljudi koji rade na rukovodećim pozicijama, direktori ili menadžeri, obrtnici i sl. U pravilu, inače, zimuju obiteljski, sa suprugom i djecom koju obavezno upisuju u školu skijanja. Ceh za skijanje takve četveročlane obitelji se najčešće vrti oko 20.000 kuna. No, zanimljivo je da iako zarađuju više od prosjeka, masovno plaćaju na rate. I to na šest pa čak i na 12 mjesečnih obroka. Dakako, ima i zaljubljenika koji se radi skijanja odriču nekih drugih stvari, ali takvi su ipak u manjini.
Liježe se rano
Među domaćim skijašima dominiraju ljudi s višim i visokim obrazovanjem. Na zimovanje praktički svi odlaze svojim automobilom, a poznati su i po tome da bi najradije imali smještaj na samoj stazi. Kvaliteta apartmana ili hotela im je sve važnija, s time da u posljednje vrijeme mnogi na licu mjesta radije za 20-30 eura iznajme skije i pancerice nego da kupuju, montiraju i na zimovanje voze vlastitu opremu. Naši skijaši vole velika skijališta, koja imaju najmanje 50 kilometara staza. Skijaši Hrvati skijaju dok god im kondicija dopušta, na zimovanju vole navečer sjediti s društvom, odigrati partiju karata, jamb i sl., ali uglavnom liježu već oko 22-23 sata kako bi na stazi ujutro bili među prvima. Mnoge skijašice Hrvatice, pak, nakon 35. pomalo dižu ruke od skijanja pa na zimovanju jedan dan skijaju, drugi su na bazenu, u sauni..., šopingu... I kuhanje je, svjedoče organizatori putovanja, jedna od aktivnosti koje su žene masovno prekrižile na skijanju. Radi toga, kažu, tradicionalne skijaške sarme i dalje putuju na europska skijališta. Pritom, posve su se prorijedila muška društva koja su prijašnjih godina odlazila i na ski-vikende. U grupama sada masovnije putuju samo mladi, koji biraju jeftiniju Francusku, gdje se može već za 2500 do 3000 kuna.
>> Zašto Hrvati luduju za talijanskim skijalištem Kronplatz?