Može li se mediteranska čarolija “zapakirati” u jednu jedinu slasticu?
Nemoguće, reći će mnogi. Ali to su oni koji nikada nisu probali rapsku tortu. To je slastica koja, uz puno truda, mašte, originalnosti i ljubavi, sjedinjuje sve mirise i okuse Primorja te otkriva vještine domaćica koje ovaj recept ljubomorno čuvaju i njeguju stoljećima.
Ovo je priča o povijesti
U gradu u kojem svaka zgrada pamti desetke generacija i u kojem grbovi pričaju o životu plemićkih obitelji njeguje se tradicija pripreme slastice u kojoj su spojeni sunce, slast škrte zemlje, bademi, mirisni limuni i sjajni maraskino.
Priča o ovoj torti zapravo je priča o povijesti. Originalni recept potječe iz 12. stoljeća. Legenda kazuje da je 1177. godine prvi put poslužena papi Aleksandru III. kada je posjetio Rab i blagoslovio tamošnju katedralu Uznesenja Marijina.
Izvornu su slasticu od zaborava sačuvale časne sestre iz samostana sv. Antuna Padovanskog i benediktinke iz samostana sv. Andrije, a legenda o torti te recept za njezinu pripremu raširio se po cijelom Mediteranu. Tako se rapskom tortom i dan-danas slade u Veneciji, u koju je recept odnesen prije više od tri stoljeća. Ona se nalazi u ponudi nekih tamošnjih poznatih slastičarnica, a priprema se i u kućama te poslužuje – baš kao i na Rabu – u vrijeme najvećih blagdana.
Rapska torta puno je više od kolača. I danas je poznajemo u dva oblika: u okruglom obliku puža i (najčešće) kao “štangicu”. No, pravih je majstorica koje je znaju ispeći, na žalost, sve manje. Torta je to koja zahtijeva izuzetan trud, ali i posvećenost i vrijeme, jer ispravna “procedura” traje čak tri dana. Recept se čuva kao dragocjeno naslijeđe umijeća izrade nježnog tijesta s mirisnom jezgrom mendula.
Samo za uglednike
Torta je u prošlosti bila rezervirana samo za uglednike i bogate građane jer je bila izuzetno skupa. Naime, u nju ide čak kilogram očišćenih badema. Za razliku od njihovih nona i prabaka, današnjim domaćicama nije toliko zahtjevno platiti bademe koliko im je problem naći neprskane limune i naranče čije su korice obvezni sastojak ovog kolača. No, danas je rapska torta i najoriginalniji suvenir otoka koji dašak tradicije raznosi diljem svijeta. Za to je zapravo idealan jer pravilno pripravljena torta dugo ostaje svježa i ukusna.
Glavna promicateljica slave ove poslastice je Vilma Brna. Upravo je ona posljednjih desetak godina oživjela priču o rapskoj torti u svojoj pekarnici slastica.
– Nije mi bilo nimalo lako svladati sve umijeće u pripremi ove torte. U prvim koracima pomogla mi je legenda rapskog slastičarstva, pokojni Božo Sokolić. On je sa mnom podijelio recept koji je dobio od časnih sestara iz samostana benediktinki. Zahvaljujući njima taj je recept sačuvan od zaborava – objašnjava majstorica pod čijim su rukama nastale torte koje su danas najbolje ambasadorice rapske baštine.
>>Originalne baklave sa 78 kora u Lokumu
>>Prava krafna mora imati zlatni ‘strukić’ od prženja i biti puna marmelade