za opće blagostanje

Samopouzdanje je ključ za dobar i sretan život: Na ovih 5 načina podignite svoje

Foto: shutterstock
Foto: shutterstock
Foto: Pexels
Foto: Pexels
Foto: Pexels
Foto: Pexels
Foto: Pexels
Foto: Pexels
Foto: Pexels
Foto: Pexels
15.07.2024.
u 14:30
Pogledaj originalni članak

Svi smo ih sreli: osobe koje uvijek djeluju kao da znaju što rade. Rado preuzimaju kontrolu, iznose svoja mišljenja kao da su neosporne činjenice, ili se upuštaju u projekte s uvjerenjem da će uspjeti - bez obzira na iskustvo. Koja je to čarobna formula koja im daje ovu supermoć? ‘Samopouzdanje — vjerujem da je to najvažniji resurs za ljudsko blagostanje i djelovanje’, rekao je neuroznanstvenik i psiholog Ian Robertson, a prenosi CNN. 

‘Samopouzdanje je dvosmjerno uvjerenje’, rekao je Robertson, ‘To je uvjerenje da možete nešto postići i uvjerenje da ćete, ako to učinite, dobiti željeni rezultat’. Kada se osjećate samopouzdano, imate veću šansu za uspjeh jer samopouzdanje aktivira moždane krugove koji poboljšavaju raspoloženje, smanjuju tjeskobu i pojačavaju razmišljanje - sve to povećava šanse za uspjeh, objasnio je Robertson. Ovi isti moždani krugovi aktiviraju se i kada uspijete. 

Dakle, imate li samopouzdanja ili uspjeha, čak i na malim zadacima, to vodi do većeg uspjeha i još više samopouzdanja. ‘Najveći izvor uspjeha je sam uspjeh’, rekao je Robertson, ‘A uspjeh, kao i samopouzdanje, djeluje kao složena kamata: eksponencijalna je. Malo postojano raste’. Ako je samopouzdanje na jednom kraju spektra, anksioznost je na drugom, dodao je Robertson.

‘Ako vam nedostaje samopouzdanja, ako ne mislite da možete uspjeti, to će stvoriti tjeskobu zbog mogućnosti neuspjeha’, rekao je, ‘Najveći izvor tjeskobe je strah od negativne procjene drugih ljudi, a gotovo sva tjeskoba povezana je s drugim ljudima’. Uz to, anksioznost aktivira sklopove koji ometaju ‘tekuću sinkronizaciju različitih regija mozga koje su kritične za vrhunske performanse’, primijetio je Robertson.

Istraživanja pokazuju da kronično anksiozni ljudi manje sudjeluju u društvenim aktivnostima, hobijima i interesima. ‘Zašto? Zato što su njihovi mozgovi usmjereni na prijetnje, predviđajući negativne ishode. To koči one sustave mozga koji su ključni za samopouzdanje’, kaže. No, nije sve izgubljeno ako niste rođeni s visokim samopouzdanjem. Robertson ima pet savjeta za izgradnju samopouzdanja, čak i u zastrašujućim situacijama.

Poduzmite akciju: Poduzimanje koraka za ostvarenje nečega, čak i ako se osjećate nesigurno, donijet će nalet samopouzdanja. ‘Povjerenje je povezano s akcijskim sustavima mozga’, rekao je Robertson, ‘Veliki perzijski pjesnik Rumi rekao je da se put pojavljuje tek prvim korakom. Ljudi bez samopouzdanja i s tjeskobom skloni su izbjegavati akciju jer vide 'prijetnju'. 

Pažljivo birajte fokus: Na što se usmjerite određuje vaše emocionalno stanje, stoga birajte mudro. ‘Ako razgovarate s grupom ljudi i netko izgleda nezainteresirano, vaša će se pažnja prikovati za njih zbog osjećaja ugroženosti’, rekao je Robertson, ‘No, ako namjerno odlučite obratiti pažnju na većinu ljudi koji su zainteresirani, to će nahraniti vaš mozak pozitivnim mislima i uspomenama na prošle uspjehe’. 

Usvojite određeni način razmišljanja: Vaš stav prema sebi i svojim sposobnostima može napraviti veliku razliku. ‘Morate vjerovati da je promjena moguća’, rekao je Robertson. Ljudi s ‘rastućim’ načinom razmišljanja vjeruju da se sposobnosti mogu razvijati trudom, dok oni s ‘fiksnim’ načinom misle da su sposobnosti urođene.

Nosite se sa svojom tjeskobom: Anksioznost nagriza samopouzdanje, stoga tjeskobu preoblikujte u uzbuđenje. ‘Tjeskoba i uzbuđenje imaju iste fizičke simptome’, rekao je Robertson, ‘Ako se suočavate s tjeskobnom situacijom, poput teškog razgovora, promijenite način razmišljanja u 'izazov'. 

Potvrdite svoje vrijednosti: Definirajte svoje vrijednosti i zašto su vam važne. ‘Što ste kao osoba temelji se na onome za što se zalažete’, rekao je Robertson, ‘Ako definirate svoje vrijednosti, vaš mozak će biti otporniji na strah od kritike, poniženja i neuspjeha, štiteći vaše samopouzdanje’.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.