Krpelji se ove godine pojavljuju ranije nego inače, upozoravaju stručnjaci, a mogla bi nas čekati teška sezona. Ovi su paraziti obično najaktivniji od travnja do rujna, ali zdravstveni dužnosnici već su počeli objavljivati izvješća o krpeljima. Za porast možemo okriviti blagi kraj zime, piše New York Post.
Krpelji mogu biti aktivni kada vanjska temperatura dosegne 4 stupnja Celzijusa. ‘Kako vrijeme postaje toplije, ljudi prirodno provode sve više vremena vani. Budući da se krpelji mogu naći bio gdje na otvorenom, želimo osigurati da ljudi budu educirani o tome kako spriječiti ugrize krpelja i bolesti koje krpelji prenose poput lajmske bolesti’, rekao je povjerenik za zdravstvo dr. James McDonald.
VEZANI ČLANCI:
‘Potreban je samo jedan ugriz zaraženog krpelja da se ozbiljno razbolite, uz iscrpljujuće simptome, stoga preporučujemo da ljudi prakticiraju neke jednostavne preventivne mjere kako bi izbjegli ugriz i zaštitili svoje zdravlje’, dodao je McDonald. Evo što trebate znati o krpeljima i lajmskoj bolesti, najčešćoj bolesti koju krpelji prenose.
Što je lajmska bolest?
Lajmska bolest je bakterijska infekcija uzrokovana ugrizom zaraženog krpelja, a sve je češća pojava u cijelom svijetu. EPA za to krivi kraće zime, koje omogućuju krpeljima da budu dulje aktivni, i promjene u populaciji jelena, koji su primarni domaćini krpeljima, između ostalih čimbenika.
Borrelia burgdorferi i, rjeđe, Borrelia mayonii su bakterije koje potiču lajmsku bolest. U sjeveroistočnom, srednjem Atlantiku i sjevernom središnjem dijelu SAD-a Borrelia burgdorferi prvenstveno se širi preko crnonogog krpelja, koji se naziva i jelenji krpelj. U državama na pacifičkoj obali, zapadni crnonogi krpelj je glavni krivac.
GALERIJA: Krpelje treba odmah ukloniti, a još je bolje spriječiti ih da se uhvate
Borrelia mayonii se rijetko nalazi u krpeljima, a otkrivena je samo u crnonogim krpeljima u sjevernom i središnjem dijelu SAD-a. U većini slučajeva krpelji moraju biti pričvršćeni 36 do 48 sati ili dulje prije no što se lajmska bolest može prenijeti. Uklanjanje krpelja unutar 24 sata može uvelike smanjiti rizik od zaraze, iako to nije zajamčeno.
Johns Hopkins Medicine primjećuje da krpelji vole dvorišta, šumovita područja i nisko rastuće travnjake. Ovisno o lokaciji, manje od 1% do više od polovice krpelja u određenom području nosi bakterije lajmske bolesti.
Koji su simptomi lajmske bolesti?
Simptomi mogu uključivati vrućicu, zimicu, glavobolju, umor, bolove u mišićima i zglobovima te natečene limfne čvorove ili osip. Ako se ne liječi, dugoročni simptomi mogu uključivati paralizu lica, ubrzano lupanje srca ili nepravilne otkucaje srca, bol u živcima i upalu mozga i leđne moždine.
VEZANI ČLANCI:
Rani znakovi i simptomi mogu se pojaviti tri do 30 dana nakon ugriza. Rani znak je osip erythema migrans, koji pogađa oko 70 do 80% zaraženih ljudi. Osip će se pojaviti na mjestu ugriza u prosjeku nakon sedam dana i postupno će se povećavati. Osip rijetko svrbi ili boli, iako može biti topao na dodir. Može se pojaviti na bilo kojem dijelu tijela i ne mora uvijek izgledati kao ‘klasični’ osip.
Kako se testirati na lajmsku bolest?
Centar za kontrolu i prevenciju bolesti preporučuje analizu krvi u dva koraka za lajmsku bolest koristeći jedan uzorak. Ako je prvi korak negativan, daljnje testiranje nije potrebno. Ali, ako je prvi korak pozitivan ili neodređen (također se naziva ‘dvosmislen’), potrebno je izvršiti drugi korak. Ako su oba testa pozitivna ili dvosmislena, onda je ukupni rezultat pozitivan.
Kako spriječiti ugriz krpelja?
Najučinkovitiji način zaštite od lajmske bolesti je korištenje sredstava protiv insekata; nosite odjeću koja pokriva vašu kožu u područjima s visokom populacijom krpelja; i pregledajte se za krpelje.
Prije nego što izađete vani:
- Znajte gdje možete očekivati krpelje. Obično žive u travnatim, šumovitim područjima, ili ponekad na životinjama.
- Tretirajte odjeću i opremu. Koristite proizvode koji sadrže 0,5% permetrina ili kupujte odjeću i opremu koja je već tretirana permetrinom.
- Koristite EPA-registrirana sredstva protiv insekata.
- Izbjegavajte kontakt s krpeljima tako što ćete se kloniti šumovitih područja s visokom travom i hodati po središtu staza.
Prilikom dolaska u zatvorene prostore:
- Provjerite ima li na odjeći krpelja i uklonite sve koje pronađete. Sušite odjeću u sušilici na visokoj temperaturi 10 minuta kako biste ubili sve preostale krpelje.
- Pregledajte opremu i kućne ljubimce.
- Istuširajte se u roku od dva sata od dolaska u kuću.
- Provedite pregled cijelog tijela nakon boravka na otvorenom. Obavezno provjerite ispod pazuha, unutar i oko ušiju, unutar pupka, stražnju stranu koljena, unutar i oko kose, između nogu i oko struka.
Prevencija je i dalje najučinkovitija metoda zaštite sebe i drugih od ugriza zaraženog krpelja.
Može li se lajmska bolest liječiti?
Oni liječeni odgovarajućim antibioticima u ranim fazama lajmske bolesti obično se brzo i potpuno oporave. Režimi za osip erythema migrans, najčešću manifestaciju rane lajmske bolesti, uključuju amoksicilin, doksiciklin i cefuroksim.
Paraliza lica može se liječiti oralnim antibioticima (doksiciklin), a lajmski meningitis/radikuloneuritis može se liječiti ili oralnim ili intravenskim antibioticima (doksiciklin ili ceftriakson), ovisno o težini.
Lajmski karditis — kada bakterije lajmske bolesti uđu u tkivo srca — može se liječiti oralnim ili intravenskim antibioticima, ovisno o težini. Nekim pacijentima može biti potreban privremeni pacemaker. Antibiotici uključuju amoksicilin, doksiciklin i cefuroksim za blage slučajeve ili ceftriakson za teške slučajeve.
Početna epizoda lajmskog artritisa — kada bakterije lajmske bolesti uđu u tkivo zgloba i uzrokuju upalu — liječi se četverotjednom kurom oralnih antibiotika (amoksicilin, doksiciklin i cefuroksim), iako će nekima možda biti potrebna druga kura ako problem potraje. Intravenski ceftriakson je poželjan za drugu kuru za one koji nisu imali odgovor na početnu. Obavezno se posavjetujte sa specijalistom za zarazne bolesti kada je riječ o individualnim odlukama o liječenju bolesnika.
Postoji li cjepivo za lajmsku bolest?
Cjepivo za lajmsku bolest trenutno nije dostupno, ali klinička ispitivanja novih cjepiva su u tijeku. Pfizer i Valneva razvili su kandidata za cjepivo - VLA15 - koje je već u trećoj fazi ispitivanja na ljudima. Moderna također ima kandidate za mRNA cjepiva protiv lajmske bolesti, s mRNA-1975 u kliničkom razvoju i trenutno u fazi II.
Godine 2002. jedino dostupno cjepivo za lajmsku bolest, LYMERix, povučeno je s tržišta i proizvođač ga je ukinuo zbog ‘nedovoljne potražnje potrošača’.Potražnja se navodno smanjila zbog štetnih učinaka poput artritisa, kao i općih raspoloženja oko cjepiva, ali FDA je pronašla ‘nedovoljne dokaze koji podupiru uzročnu vezu’ između učinaka i cjepiva, zaključili su istraživači u časopisu Epidemiology & Infection 2007. godine.
‘Uklanjanje LYMERixa, koje je napravio SmithKline Beecham, ostavilo je ljude bez alternative osim antibiotika nakon uboda krpelja, a proizvođači lijekova nisu htjeli napraviti novo cjepivo zbog potencijalnog tržišnog rizika’, rekla je za Axios Nadine Bowden iz Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti prošle godine.
Osim cjepiva, istraživači su tražili druge alternative za zaštitu od lajmske bolesti, uključujući ljudska monoklonska antitijela kao profilaksu prije izlaganja za lajmsku bolest i osjetljivije testove koji promatraju biomarkere koje tijelo oslobađa kada ima lajmsku bolest.
Krpelji napadaju: Evo kako se možete zaštititi od ovog malog, ali opasnog nametnika