Psihotične ideje, dezorganizirano mišljenje, manjak emocionalnog doživljaja, manjak motivacije te siromašan govor neka su od obilježja shizofrenije.
U tom stanju javljaju se misli u koje pacijent čvrsto vjeruje.
Težak oblik bolesti
Primjerice, ideja da ga netko truje ili da je netko drugi. Shizofrenija je vrsta psihotičnog, kroničnog duševnog poremećaja. Dijagnoza se postavlja na temelju detaljnog prikupljanja podataka od pacijenta, na temelju kliničkog dojma te podataka dobivenih od okoline.
Ovaj teži oblik mentalne bolesti pogađa 7 od 1000 odraslih osoba, najčešće u dobi između 15 i 35 godina, broj novooboljelih je nizak (3-10.000), a udio oboljelih u populaciji je visok zbog kroničnosti bolesti. U središtu interesa Svjetske zdravstvene organizacije u povodu obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja život je sa shizofrenijom. Cilj je povećanje svijesti o činjenici da je shizofrenija bolest koja se može liječiti, a liječenje je učinkovitije u ranoj fazi.
Negativni utjecaj okoline
– Slogan Svjetskog dana mentalnog zdravlja „Živjeti sa shizofrenijom" nije slučajno odabran. Na dugom putu od „skidanja okova" s duševnih bolesnika prema dostojanstvenijem življenju u zajednici treba još puno učiniti da se smanje učinci koje ima sama bolest na ličnost, ali i strah društva, izolacija od shizofrenog bolesnika. Na tom putu, osim novaca, nedostaje i kapacitet zajednice da prihvati različitost koju imaju oboljeli – objašnjava psihijatar Igor Girotto.
Uz podizanje svijesti o lječivosti bolesti, naglasak je stavljen na podizanje svijesti o problemima mentalnog zdravlja te ulaganju u sustav podrške. Društvo i ekonomski faktori utječu na mentalno zdravlje pojedinca pa zdravlje i zdravstveni sustav i pružatelji usluga u zdravstvu trebaju biti dostupni što većem broju ljudi.
– Broj oboljelih je konstantan u svijetu i u Hrvatskoj, konstantan je i u vremenu, a kreće se, prema raznim procjenama, od 0,4 do 1 posto od ukupnog stanovništva – navodi psihijatar Igor Girotto te dodaje:
– Veliki su pomaci učinjeni u tome kako se mi kao društvo odnosimo prema oboljelima. Prije je prevladavao institucionalni oblik liječenja, dok su danas i u nas prihvaćeni modeli pomoći pri kojima se smanjuje liječenje u bolnici, a ono se nastavlja, nadomješta i nadopunjava intenzivnijim izvanbolničkim oblicima, ambulantnim praćenjem i dnevnim bolnicama. Medicina se danas „lakše" nosi s akutnim pogoršanjima u shizofrenoj bolesti, no u nošenju s kroničnim tegobama treba nam pomoć zajednice. I u nas se prati dobar trend izvanmedicinskih institucija i udruga koje organiziraju aktivnosti i „dnevne boravke" za kronične duševne bolesnike.
Shizofrenija pogađa oko 24 milijuna ljudi u svijetu, a 90 posto osoba s neliječenom shizofrenijom živi u zemljama u razvoju. Važno je shvatiti da je brigu o osobama sa shizofrenijom moguće provoditi na društvenoj razini, aktivnim uključivanjem obitelji i zajednice.
Uz pravilnu terapiju i podršku najbližih, osoba s dijagnozom shizofrenije može živjeti sretan i ispunjen život.
>>Shizofrenija nije samo jedna bolest, već 8 različitih poremećaja