Nova vremena nose nove bolesti. Koliko je točna ova izjava? Jesu li se neke bolesti samo dijagnostički skrivale u sjeni daleko većih prijetnji? Kroz mnoga stoljeća čovječanstvo su morile opasne zarazne bolesti protiv kojih nije bilo lijekova, od kuge do kolere. Nisu niti tumori bili nepoznati ili rijetki, pa su već stari Egipćani zapisali kako protiv njih nema lijeka. Tko bi se tada pitao za manje tegobe probavnog sustava, povremene bolove ili nadutost, kada je netko u susjedstvu umirao od teške infekcije crijeva? Kako je popuštao pritisak nekih teških bolesti koje su proganjale čovječanstvo, tako smo se mogli fokusirati na nekoć ignorirane probleme.
Sindrom iritabilnog crijeva
Sindrom iritabilnog crijeva ili sindrom iritabilnog kolona katkad se naziva narodnim nazivom nervoznih crijeva. Simptomi mogu biti raznoliki, pa se dijeli na četiri tipa s obzirom na konzistenciju stolice. U prvom tipu prevladava crijevni zatvor, u drugom tipu proljev ili neformirane stolice, u trećem tipu javlja se izmjena proljeva i zatvora. Postoji i četvrti tip u kojem se ne pojavljuju takvi problemi. Javlja se i bol ili snažna nelagoda, osjećaj pritiska, tegobe mogu biti praćene nadutošću i osjećajem kao da se nakon odlaska na zahod nismo „ispraznili do kraja“. Sindrom iritabilnog crijeva ima više uzroka koji se vrlo često preklapaju. Može se javiti preosjetljivost na dodir u području trbuha. Barem jedan dio tegoba može biti izazvan problemom komunikacije između probavnog sustava i mozga. U sindromu iritabilnog kolona jedan dio mozga koji procesira emotivne i osjetilne signale ne obavlja dobro svoju zadaću i to može pojačavati dio simptoma koje opažamo u probavnom sustavu. Nije etično olako dati sud kako se radi „samo o bolesti iz glave“, jer to zvuči optužujuće i ponižavajuće za osobe koje pogađa ova bolest. Gotovo nitko svjesno ili namjerno ne želi samom sebi pogoršati stanje, a navedeni procesi u živčanom sustavu ne mogu se kontrolirati razumom.
Faktori rizika kod sindroma iritabilnog crijeva
Više drugih faktora mogu utjecati na pogoršanje simptoma. U nekih ljudi hrana može izazvati ili pogoršati simptome, a uglavnom se radi o hrani koja fermentira u crijevima. Stoga se kod nekih, uz konzultacije sa specijalistom i nutricionistom, katkad primjenjuju protokoli prehrane poput „low FODMAP“. „Low FODMAP“ je engleska skraćenica za smanjenje tvari u prehrani koje lako fermentiraju, poput nekih vrsta vlakana i šećera. Primjerice, izbjegavat će se vlakna nekih žitarica, od povrća prokulica, ali se smije jesti špinat. Ovakav način prehrane, na žalost, ne može pomoći svima. Katkad su nepodnošenja nekih namirnica vrlo individualna i ljudi već sami mogu zamijetiti koja ih hrana smeta, ako vode dnevnik prehrane i prate simptome.
Poremećaji mikrobioma
Mikrobiom igra ulogu kod iritabilnog kolona. Mikrobiom je ukupnost svih mikroorganizama našeg tijela, uključujući ne samo bakterije, već i viruse i gljivice. Poseban dio mikrobioma čini i zasebna skupina mikroorganizama, arheje, koje samo površno sliče na bakterije. Svi ti mikroorganizmi stvaraju niz nama korisnih tvari, primjerice, masne kiseline kratkih lanaca koje djeluju povoljno na zdravlje naših crijeva. S druge strane, može se dogoditi da mikrobiom stvara i molekule koje mogu potencirati simptome. Čak i ukupan broj mikroorganizama u pojedinim dijelovima crijeva može izazvati probleme. Primjer su SIBO i IMO. SIBO je skraćenica za prerastanje tankog crijeva bakterijama, a IMO je skraćenica za prerastanje crijeva metanogenima. Metanogeni su arheje koje stvaraju plin metan. Njih bude previše. Kod ovih bolesti fermentacija (plinovi) izazivaju simptome. Vrlo često se simptomi SIBO i IMO preklapaju ili su identični simptomima sindroma iritabilnog crijeva. Osim pukog prerastanja, može nastati disbioza, neravnoteža velikih skupina mikroorganizama u crijevima. To pak može potaknuti nepoželjne imunološke procese koji dodatno pojačavaju simptome.
Kako liječiti sindrom iritabilnog crijeva?
Budući da je bolest uzrokovana s više procesa liječenje može biti složeno i izazovno. Jena od opcija mogu biti probiotici. Pojam probiotika, „dobrih bakterija“, danas je mnogima poznat, no ne može se koristiti bilo koji probiotik. Postoje probiotici koji su klinički ispitani. Svjetska gastroenterološka organizacija (WGO) dala je svoje preporuke i analizirala studije. Tek nekoliko probiotika ispitani su u više od jedne kliničke studije i WGO ih je uvrstio u svoje preporuke. Među njima je Lactobacillus plantarum 299v. Mehanizam kojim probiotici djeluje možemo usporediti s policajcima koji paze na društveni red. Oni pozitivno djeluju na imunološki sustav te unose ravnotežu u ekološku mrežu našeg mikrobioma. Kod sindroma iritabilnog crijeva, tipično je potrebno oko 3-4 tjedna do punog učinka. Također bitno je pripaziti i na kvalitetu dodatka prehrani u kojima se nalazi određeni probiotik. Točan broj CFU (colony-forming unit) ili živih stanica na kraju roka valjanosti koji bi trebao biti naveden na kutiji samog proizvoda vrlo je bitan za učinkovitost probiotika. Kako bi se garantirao točan broj živih stanica probiotika na kraju roka valjanosti, znanstvenici iz znanstveno-istraživačkog centra Probiotic Excellence Center patentirali su novi način pakiranja probiotika- @TECH tehnologija. Takav način proizvodnje garantira učinkovitost te predstavlja novu razinu kvalitete.