Cipele na visoku potpeticu i “markirane” ručne torbice koje ne nosimo na “špici”, nego jedemo – riječ je o čokoladama iz Chocolaterie Chade u Osijeku. Iako ih je svakome, ne sumnjamo, žao pojesti. Ništa manje atraktivno ne izgledaju ni čokoladne table koje su, opet, sve samo ne obične – otkrit ćemo u njima čak i okus paškog sira. Pravi su praznik za nepce, a sve su one djelo ruku Sonje Bošnjak, i to u pravom smislu tih riječi.
Izrađuje čokolade, praline i čokoladne table različitih okusa, “kakvih nema po dućanima”.
- Koristim isključivo belgijsku čokoladu, međutim sva punjena su moj vlastiti miks, odnosno pokušavam sljubiti čokoladu s neobičnim okusima, tako da ju pravim s paškim sirom, chillijem, ružmarinom, smokvom, povezujem plavu i zelenu Hrvatsku. Dakle, okusi su to za koje u prvi mah možda ne možemo zamisliti da se mogu sjediniti, kao što su limeta i bosiljak s tamnom čokoladom – započinje Sonja Bošnjak koja već više od deset godina ručno izrađuje čokolade. Nudi i liniju zdravih čokolada, a to znači s udjelom kakaa od 100, zatim 96 ili 70 posto, kao i čokolade bez šećera, zaslađene maltitolom koji je dopušten u prehrani dijabetičara.
Kroasan u Italiji, jaja u Indoneziji... U ovoj zemlji se jede najzdraviji doručak:
Linija zdravih čokolada
Širok je spektar punjena u njezinim čokoladama, a proteže se od naranče, cimeta, maline, klinčića, smokve, badema, preko divlje jagode, đumbira sa šipkom, malage i slanog kikirija, pa do alkoholnih s absentom, džinom, Jackom...
- Nikakve dodatne aditive ne stavljam u svoje čokolade, pa samim time ni nemaju tako dugačak rok trajanja poput industrijskih. To ne znači, naravno, da će im rok isteći za mjesec dana, no moja je vizija da kupci kušaju svježu čokoladu . Ni nije mi interes praviti čokoladu koja će ležati na lageru, već da ljudima dočaram okus svježe čokolade, što ne mogu kupiti na policama trgovina. Moj je proizvod isključivo ručni rad i samim time je drugačiji – govori ona.
Belgijsku čokoladu kao sirovinu nabavlja preko distributera u Hrvatskoj. Sve što nudi ljubiteljima čokolade, sama izrađuje, dok joj suprug Goran pomaže s pakiranjem. Osmislili su sami i etikete i izgled ambalaže, a ideje izložili dizajneru koji ih je po njima realizirao.
Čim se kroči u njezinu čokoladarnicu, osjeti se intezivan i gotovo opijajući miris kakaa. Pogled potom mame dekorativno izrađene praline i čokolade.
- Uvijek kažem kupcima neka im ne bude žao pojesti ih, ima toga, napravit ću ponovno. I kada ih krenu jesti, ono što im eventualno ostane uvijek mogu staviti u mlijeko i napraviti si kakao, jer to je stvarno prava čokolada, nije šećerna tabla, i okusi su stvarno drugačiji – poručuje naša sugovornica.
A kako je cijela Chade priča počela?
- Bila sam u Sloveniji i ušla u jednu čokoladarnicu, gdje su mi rekli da su im svi proizvodi ručno rađeni. Pomislila sam: “Ma to je nemoguće, muljaju!”. Kako sam se ranije bavila proizvodnjom kolača i prehrambenih proizvoda, bilo mi je sve to blisko i zaintrigirala me ta priča, na koncu se izrodila ljubav prema ručno rađenoj čokoladi i sada nema granica – smješka se Sonja.
Čokoladarnica Chade pripada manjim proizvođačima, a Sonja će reći kako u principu rade periodično.
- Uopće ne radim u lipnju, srpnju i kolovozu, ja sam kao Ferrero, ljeti nema proizvodnje čokoalde jer je u vrućim mjesecima nemoguće raditi kvalitetnu čokoladu pa dolazimo u problem da kvaliteta pada. U krajnju ruku, ljeto je za sladoled, a čokolada se u tom godišnjem dobu niti može kvalitetno transportirati, niti čuvati pa ju tada ni ne izrađujem – priča naša sugovornica.
Ručno izrađivati čokolade složen je proces. Nemoguće je uopće započeti proizvodnju bez dva i pol do tri sata samo pripreme, od pripremanja kalupa do temperiranja čokolade. Kada sama izrada započne, nužno je držati čokoladu na određenoj temperaturi.
Sonja Bošnjak prošla je belgijsku školu čokolade, odnosno obuku kroz seminare u našoj zemlji na kojima je svladala osnove izrade, a potom se usavršavala kroz godine. Uči i danas.
- I uvijek je nešto novo, nastojim promijeniti okuse, ubaciti nove vrste čokolada... Aktualna je trenutno ruby čokolada, odnosno roza. Ljudi su u zabludi jer misle kako je to obojana čokolada, ali nije, riječ je o roza kakaovcu. Boju postiže prilikom određene fermentacije – pojašnjava.
Cijene za svačiji džep
Svoje čokolade prodaje po cijeni od deset pa do 35 kuna, nađe se, kaže, za svačiji džep.
Povijest čokolade, reći će Sonja, ima tisućljetno korijenje. Pretpostavlja se da su Olmeci još prije 2600 godina kuhali čokoladnu smjesu. Visoko razvijena civilizacija Maja u travnju je priređivala slavlja u čast boga kakaa Ek Chuaha, tijekom kojega bi se prinosile životinjske žrtve i dijelili pokloni, a zrna kakaovca bila su prihvaćena kao sredstvo plaćanja. U Meksiku su potvrđena slična slavlja.
Sa svojih putovanja po Južnoj Americi Kristofor Kolumbo donio je na španjolski dvor i sjeme kakaovca, ali nije pobudilo nikakvo zanimanje. Tek će španjolski konkvistadorHernán Cortés kada krene u osvajanje Južne Amerike i uništavanje tamošnjih civilizacija probati Xocolatl, toplu kakaovu tekućinu koju mu je ponudio astečki vladar Montezuma u golemim zlatnim peharima. Asteci su čokoladni napitak pili zagrijan i bez trunke slatkoće, ali su dodavali začine poput vanilije i čilija, a tek će Europljani od čokolade napraviti slatkiš. Španjolski redovnici su prvi u Europi pripravljali čokoladu, još uvijek tekuću, počeli su dodavati šećer i cimet, ali tajnu nisu mogli dugo skrivati. U 100 grama čokolade, raščlanit će Sonja, nalazi se 10 grama bjelančevina, 27 grama masnoće, 54 grama ugljikohidrata, 9 grama balastnih tvari. Tu su i kalij, magnezij, fosfor, kalcij, natrij, željezo, teobromin. Usto, čokolada sadrži i triptofan, esencijalnu aminokiselinu koja sudjeluje u proizvodnji neuroprijenosnika serotonina, a lagano topljenje čokolade na jeziku potiče lučenje endorfina (prirodnih hormona sreće), koje tijelo prirodno proizvodi i za vrijeme vođenja ljubavi. Tu je i anandamid, prirodni opijat, ali u malim količinama. Na istom je popisu i feniletilamin, tvar koja se nalazi u mozgu, posebno kod zaljubljenih osoba, a pretvara se u dopamin u centrima za zadovoljstvo... I ne treba zaboraviti visoke količine antioksidansa, koje pridonose smanjenju rizika od narazličitijih bolesti pa i raka.
Umjetnica izrađuje minijature setova serija i filmova od Prijatelja, preko Harryja Pottera do Jurskog parka! 😍