Srca spašavaju živote

Klinički bolnički centar Zagreb danas ima tri srčane mehaničke crpke koje omogućuju premošćivanje dramatičnog razdoblja od nastupa teškog zatajenja rada srca do transplantacije.

U listopadu ove godine, prvi put u Hrvatskoj, pacijent kojemu je život visio o koncu, priključen je na umjetno srce što mu je spasilo život te omogućilo novi život nakon uspješene transplantacije srca. Srčana mehanička crpka na Rebru je već spasila dva života. Istaknula je to dr. Jasna Stoić Brezak, koordinatorica eksplantacijsko-transplantacijskog programa KBC-a na jučerašnjoj svečanosti kojom je obilježen završetak humanitarne akcije “Darujmo život”.

Dr. Stoić-Brezak koja je sa skupinom liječnika i Udrugom Transplant inicirala akciju za kupnju umjetnog srce zahvalila je jučer brojnim donorima i medijima koji su podržali akciju, roditeljima mladoga Siščanina Mateja Orehovca, koji je za života svjedočio o važnosti uređaja kroz vlastitu borbu za život, te roditeljima Luke Ritza, koji je sa samo 18 godina postao donor organa. Osim neposrednog cilja, humanitarna akcija “Darujmo život” imala je još jedan cilj, a to je promicanje ideje o važnosti doniranja organa poslije smrti i podizanja svijesti o transplantaciji organa.

Doživotno bolesni doživotni robovi

Bolničko liječenje po danu najmanje 100 kn

Vratite sistematski i liječenje studenata na jedno mjesto

Debljina je bolest, a ne samo estetski problem

Umjesto pacijenta liječnik danas pregledava računalo

Sveg u krvi otjerali ga s hitne i intenzivne

50 kuna dopunskog ili 3000 kuna participacije

Na liječenje u inozemstvo uglavnom se šalju djeca

Hrvatska ima treći najgori zdravstveni sustav u Europi

Pacijent u prvom planu

Zdravstvu sam već platio 336.000 kn, zašto bih još

Ukinite povlastice i uzmite imovinu dilera

Dođite s uputnicom po američki implantat dojke

2135 pacijenata dobilo termin

Premiju dopunskog osiguranja državni proračun plaća, ukupno otprilike 660 milijuna kuna na godinu, za sve skupine stanovništva koje su i danas oslobođene participacije. To su, među ostalima, nezaposleni, učenici, studenti, ratni vojni ili civilni invalidi rata, mirnodopski vojni invalidi, hrvatski branitelji, osobe koje nemaju novca za uzdržavanje, poljoprivrednici kojima je više od 65 godina, dobrovoljni davatelji krvi s više od 35 davanja (muškarci) i s više od 25 davanja za žene. Državni proračun plaća dopunsko i obiteljima ako im prihodovni cenzus po članu obitelji iznosi 45,59 posto proračunske osnovice ili 1500 kuna na mjesec, a za umirovljenike samce 1929 kuna.

Uz Milinovićeve prijedloge zakona, za reformu zdravstva još nedostaju zakon o doprinosima i zakon o porezu od 5 kuna na kutiju cigareta za zdravstvo koje mora izraditi Šukerovo ministarstvo. Ministar Milinović nije odustao od zdravstvenog doprinosa na mirovine tako da se barem za mirovine više od 5200 kuna uvede doprinos od 3 do 5 posto, a da za niže mirovine doprinos od barem jedan posto plaća država. HZZO potpuno plaća zdravstvenu zaštitu djece, trudnoću i porod, prevenciju i liječenje zaraznih bolesti, obvezno cijepljenje, bolničku zaštitu za kronične psihijatrijske bolesnike, kemoterapiju i radioterapiju, dijalizu, transplantaciju, hitnu pomoć, kućne posjete, patronažnu skrb, sanitetski prijevoz, lijekove s osnovne liste...

Poštovani čitatelji, predložite kako do boljeg zdravlja, upozorite nas svoj ’slučaj’, izdvojite najveće probleme...
Naš telefon otvoren je u radne dane od 10 do 18 sati
telefon: 01/6300-455
fax: 01/6300-675
e-mail:vl-zdravlje@vecernji.net

1. Možete li podnijeti cijenu police dopunskog osiguranja od 50 do 130 kuna?
2. Što mislite o pet kuna poreza na svaku prodanu kutiju cigareta za zdravstvo?
3. Jesu li uistinu mnogi liječnici korumpirani? Kakvo je vaše iskustvo?
4. Zašto imamo manjak specijalista? Zašto je sve manje studenata medicine?
5. Može li Milinovićeva reforma pokrenuti stvari i donijeti bolju skrb?