Žumberak/Samoborsko gorje

Središte uskoka krije i grkokatoličke bisere...

Foto: Shutterstock
Žumberak/Samoborsko gorje
Foto: Robert Anić/Pixsell
Žumberak/Samoborsko gorje
Foto: Robert Anić/Pixsell
Žumberak/Samoborsko gorje
Foto: Robert Anić/Pixsell
Žumberak/Samoborsko gorje
26.10.2020.
u 10:41
... A tu je i 350 kilometara planinarskih i više od 200 km biciklističkih staza, 828 izvora, deseci špilja...
Pogledaj originalni članak

Uskočka gora. Tako Žumberak, koji tvori tri gorska lanca – Žumberačko i Samoborsko gorje te Plešivicu – nazivaju planinari koji hodaju putovima jednog od najrjeđe naseljenih prostora u Hrvatskoj. No nekad je Žumberak vrvio životom. Doseljenjem uskoka na područje Pećna i Grabra na jugoistoku Žumberka 1530. godine započeo je proces formiranja posebnog obrambenog pojasa protiv Osmanlija kao dijela Vojne krajine. Zauzvrat su dobili besplatno zemljište i oslobođenje za idućih dvadesetak godina od plaćanja poreza, daća i rabote.

Ukidanjem Krajine počinje i iseljavanje uskoka, no do danas se na putovima ove gore vide ostaci njihove kulture i tradicije. Crkve grkokatoličke vjeroispovijesti, koja se veže uz uskoke, stoje u naseljima Badovinci, Sošice, Mrzlo Polje, Stojdraga... U ovom posljednjem je i uskočki muzej, a predmeti vezani za svakidašnji život ljudi na Žumberku naći će se i u etnografskom muzeju sestara bazilijanki u Sošicama. No živjeli su ljudi na toj planini i tisućama godina prije. Otkrila su to iskapanja na arheološkom nalazištu u Budinjaku, jednom od najvažnijih u Hrvatskoj.

Njihov način života opisan je na Stazi kneževa, poučnom putu na kojem se mogu vidjeti tumuli, zemljani humci u kojima su bili grobovi, a na putu je i špilja Židovske kuće. Nije ovo jedina spilja na Žumberku, ima ih nekoliko desetaka, jednako kao i 350 km planinarskih i više od 200 km biciklističkih staza, a tu su i 828 izvora, 260 vodotoka, 164 lokve... Bogat je biljni i životinjski svijet, no treba biti na oprezu jer se unatrag nekoliko godina Žumberkom šeću i medvjedi.

Grobni humci – tumuli dio su Staze kneževa

Foto: Robert Anić/Pixsell
Žumberak/Samoborsko gorje

Kod Eko centra Budinjak počinje Staza kneževa, poučni put od dva sata, dug četiri kilometra. Drveni stupovi sa smjerovima kretanja i infoploče na deset točaka kružne staze otkrit će navike ljudi koji su tijekom povijesti tamo živjeli. Mogu se vidjeti lokve za napajanje stoke, koje su stvarane tako da su prirodne udubine oblagali glinom te tako zadržavali kišu. Posebna atrakcija je 140 tumula, humaka s grobovima. Do Budinjaka se dolazi automobilom ili iz Samobora preko Bregane ili iz Krašića preko Kostanjevca ili pak iz Ozlja preko Vivodine.

Stare kuće oživjele su u uskočkom muzeju

Foto: Robert Anić/Pixsell
Žumberak/Samoborsko gorje

Ako još nikada niste vidjeli češalj za češljanje konoplje i ne znate što su naćve, uputiti se možete u Žumberački uskočki muzej u Stojdragi, u kojemu su rekonstruirali i izgled nekadašnjih domaćinstava, a tamo su i grbovi plemenitih žumberačkih obitelji. Otvoren je 2006. u gospodarskoj zgradi župnoga dvora grkokatoličke crkve sv. Jurja Velikomučenika. Crkva se, pak, nalazi iznad župnog dvora. Jednobrodna je to građevina sa zvonikom iznad pročelja, sagrađena početkom 19. stoljeća. Stojdraga je malo dalje od Budinjaka.

Uskočka lipa stoji više od četiristo godina

Foto: Robert Anić/Pixsell
Žumberak/Samoborsko gorje

Jedna od najvećih lipa u zemlji, s opsegom debla od 9,17 metara, stoji nedaleko od Budinjaka, u selu Šobatovići, i to više od 400 godina. Pratila je uskoke koji su na Žumberku zaustavili Osmanlije pa je prozvana Uskočkom lipom. Nedavno je nominirana za hrvatsko stablo godine, a natječaj traje do 31. listopada. Proglašenje je 6. studenoga, a pobjednik će se automatski natjecati za europsko stablo. Oni koji ga dolaze vidjeti, trebaju biti na oprezu. U blizini su tornjaci koji čuvaju ovce, pa bi kućni ljubimci morali ostati u autu ili na uzici.

NAJAVLJUJU POČETAK RADOVA

RS ne odustaje od zračne luke u Trebinju, a evo zašto je to jako loše za stanovništvo na jugu naše države

Bez obzira na to što dubrovački političari upozoravaju da BiH obvezuje Konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, tzv. ESPOO Konvencija, kao i Protokol o strateškoj procjeni okoliša uz Konvenciju o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, Dodik je nedavno izjavi da je specifičnost lokacije dala mogućnost i drugima da utječu na gradnju, ali da oni unatoč tome neće odustati od projekta

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.