Povijesno gledano, cijepljenje predstavlja jedno od najuspješnijih svjetskih otkrića i uspjeha civilizacije, posebice u zdravstvu. U povodu obilježavanja Svjetskog tjedna imunizacije podsjetili smo kolika je važnost ove teme u razgovoru s dvojicom vrhunskih stručnjaka.
Dr. Miroslav Venus epidemiolog je, uže specijalizacije zdravstvene ekologije, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo "Sveti Rok" Virovitičko-podravske županije i predsjednik Hrvatskog epidemiološkog društva HLZ-a. Podsjetio nas je da nemaju svi privilegiju cijepljenja.
– Gotovo 20 milijuna djece u svijetu još uvijek se ne cijepi. Zbog toga je potrebno promicati razvoj novih tehnologija putem tzv. Vaccine Equity modela pravedne i uspješnije distribucije cjepiva, koja bi bila prilagođena potrebama i prioritetima pojedinih država. Unatoč poteškoćama, postoje nepobitni dokazi učinkovitosti cjepiva: nemamo više oboljelih od dječje paralize i difterije, djeca nam više ne umiru od neonatalnog tetanusa, milijarne tuberkuloze ili tuberkuloznog meningitisa, učestalost hripavca višestruko je smanjena, a ospice i rubeola dobro su kontrolirane u svim državama s visokim udjelom cijepljenih – istaknuo je dr. Venus.
Cijepljenje kao cjeloživotna praksa
U mnogim razvijenim zemljama cijepljenje je prihvaćeno kao cjeloživotna praksa. Naime, u početku razvoja cijepljenja sve je bilo usmjereno prema bolestima s visokom stopom smrtnosti, poput primjerice velikih boginja, a onda u prvom redu i bolesti koje su pogubne za djecu. Procijepljena djeca kao odrasli ljudi obolijevaju od raznih respiratornih i drugih bolesti.
Zato se stvorio pojam cjeloživotnog cijepljenja, a više o tome rekao nam je naš drugi sugovornik, dr. Rok Čivljak, specijalist infektologije i pedijatrijske infektologije, uži specijalist intenzivne medicine te pročelnik Zavoda za akutne respiratorne infekcije iz Klinike za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“ u Zagrebu.
- Cjeloživotno cijepljenje može zaštititi od nekih zaraznih bolesti i osobe koje su zbog svoje profesije ili životnih navika podložnije nekim zaraznim bolestima, kao npr. krpeljnom meningoencefalitisu. Ovu bolest prenose krpelji pa su njoj češće podložne osobe koje profesionalno borave u prirodi, poput šumara, lovaca i radnika u poljoprivredi, ali i osobe koje iz hobija često borave u prirodi, poput izletnika i sportaša – izjavio je doktor Čivljak. Svima preporučuje cijepljenje protiv gripe, pneumokoka i koronavirusa.
Izvori:
World Health Organization (WHO)
European Centre for Disease Prevention and Control (ECDC)
Centers for Disease Control and Prevention (CDC)
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ)
Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“
Članak je sponzoriran od tvrtke Pfizer d.o.o., Slavonska avenija 6, 10000 Zagreb.