za i protiv

Što je bolje, kupanje ili tuširanje? Evo odgovora...

Foto: Thinkstock
Kupanje
Foto: Thinkstock
tuširanje
Foto: Thinkstock
Kupanje
Foto: Thinkstock
tuširanje
Foto: Thinkstock
Tuširanje/kupanje
30.10.2015.
u 07:35
Što je bolje, kada ili tuš? Za kupku se najčešće potroši znatno više vode i energije za zagrijavanje pa se može reći da je tuširanje ekološki opravdano, a ostalo "za i protiv" ovisi prije svega o tome što više volite...
Pogledaj originalni članak

Tuširanje ili kupanje?

Osim nečistoća, ispire se i zaštitni hidrolipidni sloj kože, osobito ako prekomjerno koristite proizvode za pranje, a kožu dodatno može isušiti "tvrda" voda.

Birajte blage, pH neutralne proizvode u skladu s prirodnom kiselošću kože.

Nakon tuširanja/kupanja nježno osušite kožu tapkanjem ručnikom i namažite je hranjivim preparatom (losionom, mlijekom ili uljem) koji će joj vratiti potrebnu vlagu i lipide.

Ne pretjerujte s toplim i(li)hladnim

Tuširanjem odmah otklanjamo sve negativne čestice sa sebe i dobivamo novu energiju, dok je kupka više "statična" jer voda ne otječe. Ako ste umorni, a želite se razbuditi, prikladnije je tuširanje. Kupka opušta i uspavljuje pa iz kade odmah možete u krevet. Ni za kupanje, ni za tuširanje ne preporučuje se jako topla voda – idealna je temperatura 36-37C. Izbjegavajte nagle promjene toplo-hladno, a osobito na oprezu trebaju biti srčani i drugi kronični bolesnici, tlakaši i trudnice.

Hladna voda ima poseban osvježavajući i energizirajući učinak, ali nemojte pretjerivati. Hladan tuš može biti dobar "trening" za krvožilni sustav, no temperaturu vode treba snižavati postupno – prvo mlako, a zatim hladnije. Kupka je jedinstven tretman za zdravlje i ljepotu jer potiče cirkulaciju i detoksikaciju te ublažuje bolove. Prije i poslije kupke dobro je popiti čašu mlake vode ili nezaslađenog biljnog čaja (npr. menta ili zeleni čaj), savjetuje Melita Šarić, wellness menadžerica, LifeClass Terme Sveti Martin. 

Pravila sigurnosti u kupaonici

› Nemojte uroniti u kupku ako ste jako umorni i pospani, ako ste pod utjecajem lijekova koji utječu na budnost ili ako ste pili alkohol jer biste mogli zaspati!

› Ne ulazite u kadu odmah nakon obroka, nego pričekajte najmanje pola sata, a po mogućnosti sat-dva.

› Prije kupanja/tuširanja skinite nakit, ručni sat i kontaktne leće.

› Sredstva za pranje na površini kade mogu biti skliska, pa se čuvajte padova.

› U kupki nemojte ostajati dulje od pola sata.

>>Evo koja je optimalna temperatura vode za tuširanje!

>>Tuširate li se ujutro ili navečer? Doznajte kada biste zaista trebali


Kupanje

Ravnomjerno i dubinski djeluje na cijelo tijelo pružajući ugodan osjećaj bestežinskog stanja.

Kupke su omiljena "terapija" za ublažavanje bolova i opuštanje, a u tome pomažu i hidromasažne kade.

Združenim učinkom temperature, pritiska i kemijskih podražaja koji nastaju kada je koža dovoljno dugo u dodiru s vodom pa nabubri i postaje poroznija, kupka iz tijela "izvlači" štetne tvari, a blagotvorni sastojci otopljeni u vodi (npr. sol, glina, eterična ulja, biljni ekstrakti) lakše prodiru u kožu i bolje djeluju.

No tijelo je "otvorenije" i za mikroorganizme koji se mogu naći u kupki. Neka znanstvena istraživanja pokazala su da žene koje se radije odlučuju za kupku nego tuš, češće obolijevaju od vaginalnih i urinarnih infekcija.


Tuširanje

Mnogi ga smatraju više "higijenskim" jer ima trenutačan učinak ispiranja, za razliku od kupke u kojoj se "namačemo" pa nečistoća i sredstva za pranje ostaju u vodi, a isperemo ih tek na izlasku iz kade.

Tuširanje je razbuđujuće, poticajno, energizirajuće.

Kratkotrajnije je, praktičnije i jednostavnije nego kupka jer ne zahtijeva nikakvu pripremu (npr. za kupku treba odvojiti više vremena i napuniti kadu).

Mlaz vode usmjerava se po želji, a temperatura vode može se brzo prilagoditi.

Protok vode, a time i jačina pritiska na kožu, može se regulirati ne samo miješalicom nego i pomoću glave tuša. Popularni su tuševi s "wellness" efektima poput masaže i različitih načina raspršivanja vode, od snažnijih "slapova" do blage "kiše".

NAJAVLJUJU POČETAK RADOVA

RS ne odustaje od zračne luke u Trebinju, a evo zašto je to jako loše za stanovništvo na jugu naše države

Bez obzira na to što dubrovački političari upozoravaju da BiH obvezuje Konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, tzv. ESPOO Konvencija, kao i Protokol o strateškoj procjeni okoliša uz Konvenciju o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica, Dodik je nedavno izjavi da je specifičnost lokacije dala mogućnost i drugima da utječu na gradnju, ali da oni unatoč tome neće odustati od projekta

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.