Sjećate li se vremena kada su naslovnice modnih časopisa bile rezervirane samo za iznimno vitke modele? Kada su društvene mreže bile preplavljene savršeno retuširanim fotografijama koje su postavljale nerealna očekivanja ljepote? U posljednjem desetljeću, svijet je svjedočio dramatičnom zaokretu s pojavom pokreta body positivity. No, kako vrijeme prolazi, postavlja se pitanje: je li ovaj trend na zalasku?
Koncept body positivity odnosi se na prihvaćanje svih tijela, bez obzira na oblik, veličinu, boju ili izgled. Cilj mu je boriti se protiv društvenih normi i standarda ljepote koji nameću neprirodna i često nedostižna očekivanja. Ovaj pokret su popularizirale brojne poznate ličnosti i modeli, poput Ashley Graham, Rihanne i Selene Gomez, koje su svojim javnim istupima i objavama na društvenim mrežama potaknule ljude diljem svijeta da prihvate i vole svoja tijela upravo onakva kakva jesu.
Umjetne obline i nerealni standardi
Kada je body positivity postao mainstream, svijet je svjedočio značajnim promjenama u modnoj industriji, medijima i društvenim mrežama. Pojavili su se modeli različitih konfekcijskih brojeva na naslovnicama poznatih časopisa, a društvene mreže preplavile su objave koje slave različitost tijela. Ashley Graham, jedna od prvih plus-size manekenki koja je krasila naslovnicu časopisa Sports Illustrated, postala je simbol promjene u modnoj industriji. Sjetite se njezine fotografije u jednodijelnom crnom kupaćem kostimu, koja je postala viralna i srušila sve predrasude o tome kako bi model trebao izgledati. Ashley je svojim pojavljivanjem na naslovnicama i modnim pistama pokazala da ljepota nije definirana brojevima, već samopouzdanjem i stavom.
S druge strane, Kardashian klan, predvođen Kim, redefinirao je standarde ljepote na način koji je izazvao divljenje, ali i kritike. Njihova nevjerojatno uska strukovi, bujne obline i besprijekorne fotografije na društvenim mrežama postavili su nove standarde ljepote koji su za mnoge nedostižni. Kim Kardashian je otvoreno priznala korištenje estetskih zahvata i tretmana, čime je dodatno pojačala raspravu o prirodnim tijelima naspram umjetnih. Njezina sestra Khloé, sa svojim nevjerojatnim transformacijama tijela, često je bila tema spekulacija o operacijama i ekstremnim dijetama. Iako je otvoreno priznala borbu s vlastitim samopouzdanjem i kako je koristila vježbanje kao izlaz, i dalje je suočena s optužbama da promovira nerealna tijela.
Dvije strane medalje
S jedne strane, Kardashian žene su simbol snage, uspjeha i samopouzdanja. Njihova dominacija u industriji ljepote i modnog svijeta donijela im je milijarde dolara i globalnu prepoznatljivost. Međutim, s druge strane, njihovi filteri i estetski zahvati često postavljaju nerealna očekivanja za obične žene koje nemaju pristup istim resursima i tretmanima. Istraživanja su pokazala da, iako body positivity ima mnoge prednosti, poput poboljšanja samopouzdanja i mentalnog zdravlja, svejedno sa sobom donosi i nove izazove. Na primjer, neki kritičari tvrde da pokret može promovirati nezdrav način života, ignorirajući medicinske rizike povezane s prekomjernom tjelesnom težinom. Debljina može biti faktor rizika za mnoge bolesti, uključujući dijabetes, srčane bolesti i hipertenziju. Stručnjaci naglašavaju važnost balansiranja između prihvaćanja tijela i promicanja zdravog načina života.
dm podcast: debljina i njezine posljedice
O ovoj složenoj temi raspravljalo se u najnovijoj epizodi dm podcasta “Debljina – kada Body Positivity treba nadopuniti brigom o zdravlju?“. Gosti podcasta prof. dr. sc. Ivan Pećin, specijalist internist iz Zavoda za bolesti metabolizma KBC-a Zagreb, te dr. sc. Mirela Marić, nutricionistica i voditeljica Poliklinike LIFE, dotaknuli su se pitanja debljine i njezinih posljedica. Razgovarali su o tome kako se putem promjena prehrane, suplementacije i vježbanja možemo boriti protiv debljine te u kojoj mjeri mediji štete pretilim osobama promicanjem body positivityja, iako njihov BMI jasno ukazuje na potrebu za ozbiljnom promjenom načina života.
- Prije svega, debljinu ne smijemo stigmatizirati, to je bolest. Mislim da je veliki problem kod ljudi što ne gledaju na nju kao bolest nego kao estetski problem – objašnjava dr. sc. Mirela Marić.
- Možeš ti biti body positive, sve je to lijepo, ali ako umreš onda ne možeš u tome uživati. Činjenica je da je upravo debljina uzročnik preko 250 bolesti – objašnjava prof. dr. sc. Ivan Pećin te dodaje da mu vrlo često dolaze pacijenti sa sumnjom da imaju neku bolest pa su iz tog razloga pretili. Navodi kako to može biti slučaj, ali u malom postotku i da je zapravo pravi razlog zašto su pretili taj što previše hrane unose, a premalo troše – navodi prof. dr. sc. Ivan Pećin.
U ovoj epizodi dm podcasta saznajte više o tome kako balansirati između ljubavi prema sebi i brizi o svom zdravlju.
Sadržaj donosimo u suradnji s dm-om.