Nedavno je tvrtka PlayStar provela istraživanje kojem je cilj bio otkriti kojoj je generaciji najlakše 'blefirati' i izreći laž, odnosno kojoj generaciji pripadaju oni koji se u svakodnevnom životu najviše koriste lažima. Nakon što su ispitali 1300 sudionika, istraživači su zaključili da su lažima najskloniji milenijalci, odnosno ljudi rođeni između 1981. i 1996. godine; a najviše su krivi za laganje na radnim mjestima i, očekivano, na društvenim mrežama. Čak je 13 posto milenijalaca tako priznalo da barem jednom dnevno nisu potpuno iskreni prema ljudima koji ih okružuju, dok se sa druge strane, sa općenito najmanje izgovorenih laži; našla generacija takozvanih baby boomersa (rođeni između 1946. i 1964.) u kojoj je svega dva posto ispitanih bilo 'krivo' za svakodnevno iskrivljavanje činjenica. Osim navedenog, istraživanje je pokazalo i da generacija Z (rođeni od 1997. do 2021.) i generacija X (rođeni od 1965. do 1980.) također imaju nešto zajedničko; pa je samo pet posto ispitanih u jednoj i drugoj skupini priznalo svakodnevno laganje. A o čemu točno lažu kad lažu?
Gotovo trećina ispitanih milenijalaca priznala je npr. da su u ovoj godini lagali u svojim prijavama za posao, a neki i da su potpuno 'prilagodili' svoje životopise. Osim u prijavama, laganje je čini se često i na samom poslu; pa dva od pet posto milenijalaca priznaje da su znali slagali svom šefu, 'kako bi izbjegli neugodnosti na radnom mjestu'...
Drugo su najčešće mjesto na kojem laži nastaju, prema ovoj studiji, društveni mediji. Tako je gotovo četvrtina milenijalaca (23%) i jedan od pet pripadnika generacije Z (21%) priznalo da su u ovoj godini lagali na društvenim mrežama; a razlog je uglavnom isti; kako bi nekog impresionirali.
Nasuprot tome, 79% od ukupnog broja ispitanika studije tvrdilo je da nikad na internetu nisu napisali neku laž, a poštenje je, čini se, najviše odlika generacije X i 'boomera', gdje je 89, odnosno 86% ispitanih tvrdilo da su ove godine bili potpuno iskreni na društvenim mrežama. Istraživanje je također pokazalo i da treba bolje paziti na muškarce, jer je kod njih vjerojatnost da će lagati na nekoj platformi za deset posto veća nego kod žena, a isto je i za laži općenito; više je muškaraca (26%) tako priznalo da su u ovoj godini nešto lagali, u usporedbi sa ženama (23%), prenosi NY Times.
Ipak, istraživanje je pokazalo i da većina ljudi ima pogrešnu predodžbu kako će zbog svog urođenog instinkta laž prije otkriti žene, nego muškarci. Istraživanje PlayStara pokazalo je naime da oba spola gotovo jednako loše - točnije 97% - prepoznaju kad im netko laže. A pokazalo se i da laži nisu uvijek zlonamjerne; dok je 58% neistine govorilo kako bi izbjegli neugodnosti, a 42% kako bi zaštitilo svoju privatnost, čak 42% ispitanih reklo je da su odlučili lagati kako bi nekog drugog zaštitili od ukora ili kazne. Ovo je istraživanje inače, smatraju autori, u skladu s onim napravljenim 2012. godine i objavljenim u časopisu Journal of Personality and Social Psychology koje kaže da su upravo milenijalcima novac, imidž i slava važniji nego su bili bilo kojoj prethodnoj generaciji.
Kako zijevanje utječe na našu osobnost? Istraživanje tvrdi da može pokazati psihopatske osobine!
Najveći lažljivci ili lašci. Lažovi nikako.