Ljetno računanje vremena

Noćas se pomiče sat: Koje računanje vremena je 'ispravno', ljetno ili zimsko, i kada će biti zadnje pomicanje sata?

Foto: shutterstock
Noćas se pomiče sat: Koje računanje vremena je 'ispravno', ljetno ili zimsko, i kada će biti zadnje pomicanje sata?
28.03.2020.
u 07:00
Hrvatska će uskoro trebati odlučiti hoće li imati ljetno ili zimsko računanje vremena, a kada će biti zadnje pomicanje sata?
Pogledaj originalni članak

Možda ste primijetili da dani traju sve duže, a noć dolazi kasnije, što znači da se bliži ljetno računanje vremena. Većina ljudi željno iščekuje dan kada će se pozdraviti s tmurnim zimskim noćima te će službenom prihvatiti početak proljeća i dolazak ljeta.

Pogledajte zašto bismo trebali prestati pomicati sat dva puta godišnje:

Datum na koji se mijenja vrijeme svake godine je drugačiji jer ljetno računanje vremena kreće na zadnju nedjelju u ožujku, dok zimsko počinje zadnje nedjelje u listopadu.  U nedjelju, 29. ožujka, u dva sata ujutro kazaljke se pomiču na tri i kreće ljetno računanje vremena, a ostat će tako sve do 29. listopada kada ponovno kreće zimsko računanje vremena. 

Glavni ‘krivac’ za pomicanje sata je Benjamin Franklin jer je njemu prvom došla ideja da se pomiče sat kako bi se produljio svjetliji dio dana za vrijeme večernjih sati. Do njegove ideje došlo je zbog štednje na energetskim resursima, poput pčelinjeg voska i ulja za uljanice, no u današnje vrijeme pomicanje sata smatra se kontraproduktivnim.

Pomicanje sata može imati negativne učinke na zdravlje osoba, što je jedan od glavnih razloga ukidanja, poput nesanice, stresa i srčanih bolesti. Promjene u zdravlju uzrokovane pomicanjem sata uzrokuju deset posto više srčanih udara. Pojačan umor, razdražljivost, veći broj prometnih nesreća, neki su od zaključaka pojedinih radova na tu temu. Kod kroničnih bolesnika događa se i povećanje krvnog tlaka, a i raspoloženje čovjeka ovisi koliko smo sunčeve svjetlosti dobili, kako je već rekla dr. Ines Balint.

Još prošle godine pričalo se o ukidanju pomicanja sata, a trenutna odluka je da će svaka zemlja do 2021. samostalno donijeti odluku koji način računanja vremena će zadržati, ljetno ili zimsko. Zemlje koje će htjeti imati ljetno računanje vremena, sat će zadnji put pomicati u ožujku 2021. godine, a one koje žele zimsko računanje vremena u listopadu 2021. godine. No, koje je računanje vremena ‘ispravno’?

U pravilu je zimsko računanje vremena ‘ispravno’ jer je tada sunce najviše na nebu u podne. Opće je prihvaćena činjenica da je zimsko računanje vremena ‘ispravno’, ali ne bi bilo začuđujuće da Hrvatska odabere ljetno računanje vremena, pošto je to ipak turistička zemlja. U tom slučaju ljudi će se morati priviknuti na ustajanje po mraku tijekom zime.

Pogledajte vole li Zagrepčani više ljetno ili zimsko računanje vremena:

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 42

SA
sargu123
13:12 28.03.2020.

Treba ostaviti "zimsko" jer to je pravo, sunčano vrjeme. Ovo "ljetno je čista glupost!

Avatar Hazl113
Hazl113
12:25 28.03.2020.

Kakvo glupo pitanje. Pa "zimsko" vrijeme je ispravno i točno. Vrlo jednostavno i prirodno. Ljetno vrijeme je neprirodno. Prelaskom sa zimskog u ljetno i obrnuto definitivno ima ušteda. One su danas sve manje, ali razlike postoje. Ako moramo birat koje ćemo vrijeme izabrat, onda bi to trebalo biti zimsko, ali znam da ćemo izabrati ljetno samo radi turizma kojeg ove godine i neće biti. Radi toga će alpske zemlje izabrat zimsko vrijeme pa će biti smiješno kada uđemo u Sloveniju da ćemo morat mijenjat vrijeme i obrnuto.

JA
Jania
12:00 28.03.2020.

Toga se i bojimo da će za stalno odrediti "štedljivo vrijeme" koje radi boljeg marketinga nazivaju ljetnim. Budući da zimi ne možemo imati ljeto, idući korak bit će uvođenje radnog vremena od 9 do 5 popodne.