Svaki četvrti građanin stariji od 60 smatra se siromašnim

Hrvatska u kojoj živi 1,1 milijun ljudi starijih od 60 godina i u kojoj će 2030. gotovo trećina stanovništva biti te dobi ne vodi računa o njihovoj socijalnoj i ekonomskoj dobrobiti! Globalni AGE Watch izvještaj za 2015. godinu, koji su zajedno ustrojili UN i Svjetska banka, pokazuje da smo na drugoj polovici ljestvice, na 61. mjestu od 96 rangiranih država, po kvaliteti života koju osiguravamo starijoj populaciji.

Mi kao Gvatemala

Očekivano, među 20 prvih zemlja na svijetu rangirane su najrazvijenije zemlje. Na prvom je mjestu Švicarska, slijedi je Norveška pa Švedska, Njemačka, Kanada, a afričke su zemlje na dnu ljestvice s Afganistanom na zadnjem mjestu. Nama društvo prave Gvatemala, Dominikanska Republika i Sjeverna Koreja, a od istočnoeuropskih susjeda od Hrvatske su gori samo Srbi, Crnogorci, Ukrajinci i Grci. Ove nas je godine na rang-listi preskočila čak i Albanija. No, naši su stručnjaci sumnjičavi prema ovim rezultatima, a činjenica je i da smo prema istraživanjima Eurofounda i Eurostata, koji se poklapaju u nekim dijelovima s ovim izvještajem, bolje stajali.

Primjerice, prema AgeWatchu, 30 posto hrvatskih državljana starijih od 50 tvrdi da nema ni obitelji ni prijatelja kojima mogu pokucati na vrata kad kola krenu nizbrdo. Za usporedbu, prema Eurostatovu izvješću objavljenom ove godine kod nas se samo 12,4% građana izjasnilo da se nema na koga osloniti u slučaju neke nevolje. Uz to, i domaća istraživanja pokazuju da su upravo dobre socijalne veze i kontakti sačuvali standard stanovništva u vrijeme velike krize. Svaki četvrti stanovnik stariji od 60 godina smatra se kod nas siromašnim, što ne osporavaju ni domaća istraživanja. Prema Global AgeWatch indeksu, mjerila se sigurnost prihoda, zdravstveni status, sposobnost zapošljavanja ljudi u dobi od 55 do 64 godine, obrazovanje ljudi u dobi od 60 i više godina te socijalna uključenost i okoliš za ljude starije od 50 godina.

Umirovljenici nisu zadovoljni ni dostupnošću javnog prometa, a loše je ocijenjena i razina građanskih sloboda. Jedini je promatrani kriterij gdje smo iznad regionalnog okruženja zdravstveni status građana, u kojem se vodilo računa o duljini životnog vijeka i mentalnom blagostanju. Prema zdravstvenom statusu građana u dobi iznad 50 godina zauzeli smo 49. mjesto. Hrvatska je loše rangirana prema redovitosti prihoda umirovljenika jer prema njihovu istraživanju samo 57 posto starijih od 65 godina prima mirovinu. Profesor na katedri za socijalnu politiku Zdenko Babić komentira: – Kada se rade velika globalna istraživanja, mogućnost pogreške puno je veća. U istraživanju se navodi da je stopa pokrivenosti mirovinama hrvatskog stanovništva starijeg od 60 godina tek 57%, a ako se pogledaju podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o primateljima mirovina po dobnim skupinama, onda jasno proizlazi da je u Hrvatskoj oko 880.000 korisnika mirovina starijih od 60 godina.

Ako je u Hrvatskoj oko milijun osoba starijih od 60 godina (u istraživanju se koristi 1,1 milijun), onda bi stopa pokrivenosti mirovinama stanovništva starijeg od 60 godina kod nas morala biti između 85 i 90%, a ne 57% kako se navodi u ovom istraživanju, a što bitno utječe na cjelokupan rezultat. Iako bi trebalo mjerama socijalne i ekonomske politike svakako unaprijediti socijalnu i ekonomsku dobrobit naših građana starijih od 60 godina, kao i ostalih dobnih skupina, a posebice mladih koji izlaze iz obrazovanja i traže svoje mjesto na tržištu rada, rezultati ovog istraživanja koji Hrvatsku smještaju tek na 61. mjesto – najlošije uz Grčku od svih članica EU, za Hrvatsku su u najmanju ruku upitni – kaže Babić. Prema jednom UNDP-ovu istraživanju, Hrvatska je 2008. imala oko 85.000 starijih od 65 godina koji nisu imali nikakva primanja. Hrvati odlaze u mirovinu ranije od ostalih ili su pak nezaposleni jer je unutar populacije između 55 i 65 godina života zaposleno samo njih 38 od stotinu.

Inače, demografski rezervoar bogatih zapadnih država ostaju Afrika, Azija i Latinska Amerika, gdje je udio starijih od 60 godina manji od deset posto. Inače, prema Eurostatu, naši su građani svoje zdravlje 0 najlošijim u EU. Ovaj izvještaj pokazuje da 93,7% ljudi starijih od 50 godina smatra da njihov život ima smisla, odnosno osjećaju se mentalno jednako dobro kao i ljudi u dobi od 35 do 49 godina. Hrvatska se nalazi jako nisko, na 67. mjestu po sigurnosti prihoda, i ispalo je da je lošija od Srbije. Demograf prof. Anđelko Akrap kaže da ćemo, dok se Hrvatska ne bude razvijala, i dalje imati problem sa zapošljavanjem, a onda i probleme ljudi starijih od 60 godina.

Olakšice za posao

UN sugerira državama i vladama da ulože dodatne napore u zapošljavanje starijih od 60 godina, kojih će na svijetu 2030. biti 1,4 milijarde. Hrvatska je vlada najavila da bi od iduće godine uvela porezne olakšice za zapošljavanje starijih od 50 godina.

U Hrvatskoj će za 15 godina, prema demografskim projekcijama, živjeti gotovo trećina stanovništva starijeg od 60 godina. Tada će i radni vijek produljiti na 67 godina i za žene i za muškarce.

>> Ljudi žive sve dulje, ali su i dulje bolesni

>> Zagrepčani žive dulje: Evo koliko žive muškarci, a koliko žene