Koliko puta smo na ulasku u trgovinu s gađenjem vratili košaricu za kupnju i posegnuli za drugom, na čijem dnu nema masne, ljepljive mrlje ili trulog lista salate. Jesmo li se zapitali mora li baš dijete u cipelama stajati u kolicima dok u njih stavljamo hranu?
Razna istraživanja ukazuju na to da se opake bakterije množe i ondje gdje ih ne očekujemo, ali i da su kolica i košarice u trgovinama jedno od najvećih legla za njihovo razmnožavanje. Potaknula nas je i čitateljica Božica Uljatovski iz Zagreba svojim pismom:
“Uzmem jednu košaru, u njoj proliven jogurt, u drugoj - rasute krušne mrvice. Na njihovim crvenim dijelovima crna, tvrdokorna prljavština, a koliko su tek prljave ručke... Pa gdje su te inspekcije da vide ono što svi kupci vide?!”, stoji u njezinu pismu.
Odlučili smo sami provjeriti koliko ima prljavštine.
U Zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” dobili smo “CSI opremu” za uzimanje uzoraka: sterilne vatirane štapiće i petmililitarske bočice sterilne fiziološke otopine. Analiza jednog uzorka, inače, ondje stoji oko 250 kuna. Uzeli smo četiri seta na tamošnjem odjelu za mikrobiologiju i uputili se, kako nam je bilo usput, u četiri poznata trgovačka lanca.
U tri velike trgovine nasumce smo odabrali po jednu košaricu te kolica u jednom trgovačkom lancu koja su stajala na parkiralištu. Štapić bismo umočili u fiziološku otopinu i njime onda prešli po površini košare ili kolica, u sva četiri slučaja jednako. Nakon uzimanja briseva, sva četiri uzorka odnijeli smo u Zavod. Za nekoliko dana bit će preliminarni rezultati, a kasnije detaljniji, rekli su nam.
Patogeni organizmi
Prvi su rezultati glasili: jako velik ukupan broj bakterija.
– Po nekoliko tisuća bakterija nije neuobičajeno jer jako puno ljudi koristi i dodiruje te predmete, no ukazuje i na to da ih se ne pere dovoljno, a bilo bi dobro kad bi ih povremeno oprali. Kolica su manje prljava od košara, ali to je očekivano jer manja im je površina na kojoj se prljavština može zadržati – kazala je dr. sc. Ivančica Kovaček, spec. med. mikrobiologije s parasitologijom, voditeljica Centra za HACCP i zdravstveni odgoj Službe za zdravstvenu ekologiju u Zavodu “Dr. A. Štampar”.
U tolikoj masi enterobakterija lako se može naći i onih patogenih, pa su se stručnjaci bacili na dalje proučavanje nađene prljavštine u potrazi za Escherichijom coli, salmonelom i drugim opasnostima. Međutim, dva dana kasnije, izvijestili su nas: prljavo je, ali nismo pronašli mogući izvor zaraze.
– Povećan je ukupan broj bakterija, relativno je velik broj enterobakterija i one su znak da su košare došle u dodir s nečim što je bilo u dodiru sa zemljom, a to je inače mogući znak fekalnog onečišćenja. Međutim, nismo našli one opake – pojasnila je dr. Ivančica Kovaček. Da smo koji štapić umočili u još uvijek mokru mrlju, rezultati bi zacijelo bili drugačiji, jer u vlažnom okruženju bakterije se hrane i razmnožavaju. No nailazili smo na mahom suhe košare, u “najboljem” slučaju tek na davno sasušene mrlje koje su već prestale biti pogodno stanište za mikroorganizme. Istina, oko nam je zapelo za mokru mrlju neidentificiranog podrijetla koja se ritmički pojavljivala kako se traka na jednoj od blagajni vrtjela, dok smo čekali u redu, ali uzorak smo u toj trgovini već uzeli...
Pitali smo nadležne iz velikih trgovina peru li i, ako da, koliko često košarice i kolica.
– Imamo vrlo jasne odredbe i pravila o održavanju čistoće, a dio njih odnosi se i na redovito dnevno i tjedno održavanje i čišćenje kolica i košarica. Riječ je o obavezi svake pojedine poslovne jedinice i voditelja poslovnice. Košarice i kolica redovito se čiste i peru, a za to je angažirana vanjska služba čišćenja, odnosno odgovoran djelatnik za njihovo održavanje. Pri obilascima interne kontrole obavlja se i nadzor čistoće košarica i kolica kao i nadzor realizacije ostalih obveza definiranih postojećim odredbama – objasnili su nam iz jednog trgovačkog lanca.
U drugoj velikoj trgovini rekli su nam da se u njihovim prodavaonicama košare i kolica redovito peru. Održavaju se sukladno planu čišćenja, a ovisno o potrebi i češće, odgovoreno nam je.
Ambalažu uklonite
Svakako treba paziti na to da hrana ne dođe izravno u dodir s površinom košarica, napominje dr. Kovaček. Hrana koju kupujemo uglavnom je zapakirana u ambalažu, međutim, kad bi se ono što je nađeno u košarama stavilo u sladoled, kremasti kolač, vrhnje ili sl., bakterije bi se namnožile i ta bi hrana potom mogla prouzročiti probavne teškoće. Samim držanjem za ručku i obveznim pranjem ruku do toga neće doći. Međutim, kada dođemo iz nabave i izvadimo stvari na radnu površinu dobro je misliti i na to da smo je kontaminirali. Treba je potom i očistiti, najbolje toplom vodom i deterdžentom. Hranu pak treba svakako izvaditi iz ambalaže i staviti u nešto čisto. Posebno valja paziti da djeca ambalažu ne prinose ustima, jer bakterije tako dolaze u kontakt sa sluznicom usta.
– Premalo je uzoraka, ali usporedimo li naše istraživanje s američkim istraživanjem, pretpostavljamo da su naša kolica ipak čišća – zaključila je dr. Kovaček.
Sami smo se krivi.........!!