U noći sa subote na nedjelju prelazimo na zimsko računanje vremena, što je sjajna vijest za sve koji vole duže spavati jer će zahvaljujući ovoj promjeni u nedjeljno jutro u krevetu moći ljenčariti sat duže. Iako je sve više onih koji rogobore protiv podjele na zimsko i ljetno računanje vremena, ono je i dalje na snazi, a zanimljiva je i povijest te prakse koja je oduvijek izazivala rasprave. Ona se uvela kao pokušaj da se što efikasnije iskoriste prirodni svjetlosni uvjeti te vrijeme i energija tijekom najvećih svjetskih sukoba.
No, ako ćemo biti povijesno sasvim precizni, ljetno računanje vremena prvi je još u 18. stoljeću predložio američki političar i znanstvenik Benjamin Franklin. Bila je to zapravo šala koju je napisao nakon što se jedno jutro, dok je boravio u Parizu, probudio ranije i shvatio da je već u 6 sati vani – dan. Kao pravi znanstvenik, odmah je izračunao koliko bi Parižani uštedjeli na svijećama da pomaknu vrijeme samo za jedan sat. Ipak, njegova ideja provedena je u djelo tek početkom 20. stoljeća.
Prvo službeno prebacivanje vremena zabilježeno je 1908. godine u Kanadi, u gradu Port Arthuru, no u širu primjenu na europskom kontinentu i u SAD-u dolazi tijekom Prvog svjetskog rata, kada su europske zemlje i SAD tražile načine za smanjenje potrošnje goriva potrebnog za osvjetljavanje i industrijske pogone.
GALERIJA: Generalno čišćenje: Ovih 8 predmeta odmah izbacite iz svog doma, nećete požaliti!
Nakon što je rat završio, praksa mijenjanja vremena je obustavljena, no ponovno se vraća tijekom Drugog svjetskog rata, također s ciljem ušteda. Nakon rata većina zemalja vraća se na staro, no podjela računanja vremena na ljetno i zimsko u široku praksu ulazi tijekom sedamdesetih godina prošlog stoljeća. U Hrvatskoj i ostalim zemljama Jugoslavije ona je uvedena 1983. godine, a trenutno se primjenjuje u 70-ak svjetskih zemalja.
Međutim, s vremenom su rasprave o stvarnim koristima ove prakse postale sve izraženije pa se posljednjih godina i u Europskom parlamentu raspravljalo o mogućnosti njezina ukidanja. Ljetno računanje vremena ima za cilj maksimizirati upotrebu prirodne svjetlosti, ali ova promjena nije bez posljedica na ljudsko zdravlje i svakodnevni život. Istraživanja su pokazala kako promjena sata može značajno utjecati na bioritam. Ljudsko tijelo prilagođava se ciklusu dan-noć na temelju prirodne svjetlosti, a pomicanje sata može poremetiti taj ritam, što dovodi do smanjene kvalitete sna, povećanog stresa, pa čak i veće incidencije srčanih udara i nesreća.
VEZANI ČLANCI:
Iako se mnogi ljudi prilagode nakon nekoliko dana, za neke skupine, poput starijih osoba i kroničnih bolesnika, ovaj prijelaz može biti posebno izazovan. Osim toga, neke studije sugeriraju da je učinkovitost ljetnog računanja vremena u smanjenju potrošnje energije upitna, posebno u modernim društvima gdje je upotreba umjetne rasvjete manja zahvaljujući LED tehnologiji.
No, nisu samo ljudi ti koji pate zbog spomenutih promjena. Životinje, osobito one koje žive u urbanim sredinama i blisko su povezane s ljudskim aktivnostima, također osjećaju promjene zbog svake promjene sata. Kućni ljubimci, stoka, pa čak i divlje životinje mogu biti zbunjeni promjenama u ljudskim rutinama. Primjerice, krave na farmama koje se muzu u određeno vrijeme mogu pokazivati znakove stresa zbog promjene rasporeda. Divlje životinje koje su prilagođene ljudskim aktivnostima, poput ptica i glodavaca, zbog promjena mijenjaju obrasce hranjenja i migracija.
S obzirom na sve navedene tegobe, ne čudi što promjene u računanju vremena izazivaju ozbiljne rasprave, a krug onih koji se zalažu za ukidanje te prakse iz godine u godinu raste.
Ovaj vikend nemojte zaboraviti pomaknuti sat, ali znate li zašto to uopće radimo?
Zašto bi bila noćna mora? Pa dokazano je da zimsko računanje vremena pogoduje zdravlju.