Svijetom je u prvih devet ovogodišnjih mjeseci putovalo 956 milijuna stranih turista, što je 34 milijuna ili 4 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, a izgledi su i do kraja godine pozitivni, pa se očekuje da će njihov broj biti veći od 1,2 milijarde u prošloj godini.
Podaci su to iz najnovijeg izdanja Svjetskog turističkog barometra Svjetske turističke organizacije (UNWTO), iz koje ističu da se ukupno gledano snažna turistička potražnja u svijetu održala u svih devet mjeseci ove godine, kao i da se do kraja godine odnosno u zadnjem tromjesečju očekuje rast potražnje, ali nešto blažim tempom.
Iako je većina svjetskih odredišta prijavila ohrabrujuće rezultate za devet mjeseci, iz UNWTO-a napominju da ima i onih koji se bore s utjecajem negativnih događaja u svojoj zemlji ili u regiji, pogotovo vezanih za sigurnost odredišta i putnika.
"Nema odredišta imunog na rizike te je stoga bitno da svi - vlade, privatni i javni sektor - više surađuju u rješavanju globalnih prijetnji, pri čemu turizam svakako treba biti sastavni dio planiranja bilo kakvih intervencija", upozorio je glavni tajnik UNWTO-a Taleb Rifai.
Azija i Pacifik s najvećim porastima, Europa zbog terorizma s najmanjim
Promatrano po svjetskim regijama, UNWTO-ov barometar pokazuje da su najveće poraste dolazaka stranih turista u devet mjeseci ove godine, od oko 9 posto, imali Azija i Pacifik. Pritom su sve njihove podregije ostvarile rast, a mnoge su destinacije izvijestile i o dvoznamenkastom rastu u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Najveći rast broja turista ostvarili su pritom Vijetnam, za 36 posto, Južna Koreja, za 34 posto, Japan, za 24 posto te Šri Lanka, za 15 posto.
S druge strane, iako i dalje najposjećenija regija u svijetu, s više od 40 posto svih dolazaka stranih turista, Europa je u devet mjeseci ove godine ostvarila najmanji porast dolazaka stranih turista među svim svjetskim regijama, od 2 posto, pri čemu je, kako kažu, solidan rast imala većina destinacija.
Ukupnom rezultatu Europe najviše su pridonijeli dvoznamenkasti porasti dolazaka turista u neke od glavnih turističkih država - Španjolske, Portugala pa i Grčke i Irske, čime su nadoknađeni slabiji rezultati u Francuskoj, Belgiji i Turskoj.
Po europskim podregijama, sjeverna Europa ostvarila je porast dolazaka stranih turista od 6 posto, srednja i istočna Europa 5 posto, dok su rezultati bili slabiji u zapadnoj Europi, s minusom od 1 posto te u južnoj mediteranskoj Europi, koja je devet ovogodišnjih mjeseci završila otprilike na istoj razini kao i lanjskih devet mjeseci.
Amerike je ukupno posjetilo 4 posto više stranih turista nego u istom lanjskom razdoblju, pri čemu su južna i srednja Amerika zabilježile veće poraste, za 7 i 6 posto, dok su Karibi i sjeverna Amerika u plusu od 4 posto.
Podaci za Afriku pokazuju ukupni porast dolazaka stranih turista od 8 posto, čemu su, po ocjeni UNWTO-a, pridonijeli oporavak odredišta u subsaharskoj Africi i dobri rezultati u sjevernoj Africi u trećem ovogodišnjem tromjesečju.
Nepotpuni podaci za Bliski Istok pokazuju pad od 6 posto u dolascima stranih turista.
Snažni porast potrošnje najvećih nacija-putnika
Većina svjetskih tržišta izvijestila je i o povećanju međunarodnih izdataka za turizam odnosno o turističkoj potrošnji u prvih devet mjeseci ove godine, u čemu je Kina zadržala prvo mjesto među top pet najvećih nacija-putnika, trošeći ove godine ukupno 19 posto više nego lani.
Turisti iz SAD-a trošili su 9 posto više, Nijemci 5 posto više, turisti iz Ujedinjene Kraljevine 10 posto više, a Francuzi 3 posto više. S druge strane, turisti iz Ruske Federacije u svijetu su trošili 37, a Kanađani 2 posto manje nego lani.
>>Uz malo sreće, prije ćemo mi otići u penziju nego Britanija iz EU
>>Brežuljci na kojima su potajno turisti Schumacheri, Hopkins, a željela bi i Jolie
Tu juhu je Europa sama skuhala. Ali koleatralno će posljedice snositi i Hrvatska jer je i ona u Europi. Ali će i proći najbolje u odnosu na sve Europske zemlje. Jedini problem Hrvatske je taj što joj je bazna gospodarska grana turizam. A što ako doista zbog nekih razloga turizam podbaci? A ne stvaramo druge izvore prihoda. Poput poljoprivrede koja će u svim zemljama biti temeljna grana gospodarstva a u mnogim europskim državama je i danas. Zato razvijene europske države jedu zdravu i provjerenu hranu proizvedenu u svojoj zemlji, a nekakvu drugu hranu u obliku viškoga izvoze u manje razvijene zemlje pa i u Hrvatsku. Zato Hrvatska treba imati nekoliko izvora prihoda: poljoprivreda, turizam, prerađivačka industrija, prehrambena industrija, brodogradnja i dr. A što imamo danas? Brendovi su nam turizam i trgovački lanci. Brodogradnju su nam pokušali gušiti ali to nam mora biti glavni prioritet uz poljoprivredu. Da Švicarska ima stotine kilometara morske obale oni bi imali ne tri četiri brodogradilišta već 30. Za sada smo doista dosta sigurna zemlja u odnosu na ostale europske zemlje i to moramo iskoristiti, ali moramo biti i oprezni da se ne bi našli u sustavu "spojenih posuda". A što onda ako nas amo turizam bude hranio? Da li će ga uopće biti?