Tirkizno plavo more, guste zelene šume, brda koja pozivaju na istraživanje, brojni spomenici kulture i još toliko mnogo zanimljivosti, a sve to na nevelikom području. Pogađate – to imaju samo Konavle.
Regija je to smještena na krajnjem jugu Hrvatske, na granici s Crnom Gorom. Sa sjevera obrubljena konavoskim brdima, s juga Jadranskim morem, na istoku se proteže do poluotoka Prevlake, a krenete li zapadno – spustit ćete se do idiličnih uvala Cavtata. Tu se smjestilo tridesetak sela i još neistražene općine Konavle, Cavtat, Čilipi, Pridvorje, Dubravka, Gruda. Svaka na svoj način posebna, ali i jedinstvena po prebogatoj povijesti i prirodnim ljepotama. Baš ta bogata povijest osjeća se na svakom koraku i prenosi s koljena na koljeno.
Dubrovačka Republika – Gospodar konavoske zemlje
Konavle su dobile ime po latinskoj riječi "canalis" koja označava vodovodne kanale su od izvora u selu Vodovađa preko cijelog Konavoskog polja vodom napajali antički grad Epidaurum, danas poznati Cavtat. Preplodno Konavosko polje od pamtivijeka bilo je zemlja hraniteljica na kojoj se uzgajalo povrće i voće. U srednjem dijelu slijevaju se vodotoci rijeka Ljute, Konavočice i Kopačice. Nije stoga čudno da je dubrovačka vlastela baš na tom području imala svoje ljetnikovce i gospodarske zgrade i tu provodila najveći dio godine. Upravo je dubrovačka vlastela bila isključivi gospodar konavoske zemlje, a polje je bilo nepresušno poljoprivredno vrelo Dubrovačke Republike. Dubrovački knezovi u ime Republike upravljali su Konavlima pa prema njihovom dvoru, selo Pridvorje i danas nosi svoje tadašnje ime. Područje je to preburne povijesti u kojoj nije bio pošteđeno neprijateljskih napada, borbe za vlast ni prirodnih katastrofa. Ali uvijek je sve prevladano jer na čudesno lijepom prostoru žive ljudi velikog srca i puni ljubavi za djedovinu.
Vidjeti i uživati
Za obići Konavle ne treba puno vremena, ali za upoznati ih – itekako. Rijetko se gdje može vidjeti toliko ljepote, toliko povijesti i posebnosti. Kontrasti su na svakom koraku jer tu je i brdski i nizinski kraj, krševit, plodan, ispresjecan rijekama, a omeđen morem. Najteže je odlučiti što obići, upoznati, vidjeti jer uvijek će nešto ostati za idući put. Cavtat, upravno sjedište regije i rodno mjesto poznatog slikara Vlahe Bukovca, nikoga ne može ostaviti ravnodušnim. U blizini je veličanstvenog Dubrovnika, a kroz povijesna je razdoblja imao stvaratelje čija su djela neprocjenjive vrijednosti. U ozračju mediteranske klime i bujne vegetacije taj se srednjovjekovni gradić razvio u turističko središte. Među ostalim, neizostavno treba posjetiti tamošnji mauzolej obitelji Račić Ivana Meštrovića, franjevački samostan, Galeriju Bukovac, Pinakoteku, muzej Knežev dvor i župnu Crkvu sv. Nikole. Da je poseban govori i prošlogodišnja prestižna nagrada u izboru EBD-a (European Best Destinations) iz Bruxellesa. Hrvatski Cavtat zauzeo je treće mjesto iza portugalske Brege, koja je osvojila prvo mjesto i Rima koji je osvojio drugo mjesto. A iza Cavtata plasirali su se i Beč, Kanarski otoci, Gibraltar, Capri, Tahiti... Uz tu prestižnu nagradu, Cavtat je dobio i pravo korištenja loga European Safest Destinations 2021., koje se dodjeljuje destinacijama s iznimno malom incidencijom zaraze COVID-om 19.
Još je jedna prestižna europska nagrada završila u Konavlima. Najboljom europskom plažom 2019. godine proglašena je Pasjača. Smještena ispod hridi, u blizini mjesta Popovići, izaziva divljenje, a rezultat je rada čovjeka i prirode. Nije za one koji vole disko-plaže, gužvu i buku, ali ljubitelji prirode doživjet će renesansu jer, tko jednom posjeti Pasjaču, uvijek se vraća. Dovoljno je reći da je ta toliko posebna plaža iza sebe u natjecanju portala European Best Destinations, ostavila najpoznatije plaže Portugala, Španjolske, Italije… U obilasku Konavala neizostavan je i Molunat. To posljednje najjužnije naseljeno mjesto na hrvatskom dijelu Jadrana oduševit će svojom ljepotom i brojnim još neotkrivenim plažama. Mještani rao pričaju legendu o četiri djevojke koje su, dok su prale rublje, oteli gusari. Jedna se javljala i bogato pomagala svoj kraj, dok se za ostale nikada nije čulo ni riječi.
Toliko toga bi trebalo još obići jer Konavle obiluju kulturno povijesnim spomenicima. Oltar mitskog boga Mitre datira iz trećeg stoljeća, monumentalne kamene gomile „Konavoske piramide”- nekadašnje grobnice ilirskih veleposjednika, nekropola stećaka u blizini crkve sv. Barbare, rijeku Ljutu i tamošnji obnovljeni kompleks starih mlinica… U selu Brotnicama nalazi se srednjovjekovni stećak jedinstven po svojoj arhitekturi, reljefnoj izradi i simbolima, orijaški kameni blok u pačetvorini, jedan od najvećih i najljepših stećaka u našoj zemlji. U selu Dunavama je čuvena Soko-kula iz 15. st., granična promatračnica i utvrda Dubrovačke Republike, u kojoj je proveo nekoliko godina kao upravitelj jedan od najvećih dubrovačkih humanista i pjesnika (15. - 16. st.), Ilija Crijević. Na području cijelih Konavala nalaze se brojne stare crkvice rustične arhitekture, sa zvonicima na preslicu, koje dominiraju vrhovima konavoskih brežuljaka. Najviši vrh, Sv. Ilija sa svojih 1.234 metra nadmorske visine, nalazi se na Sniježnici, veličanstvenom gorskom grebenu. S ovog vrha, za lijepog vremena, možete vidjeti Konavosko polje, Elafite, poluotok Pelješac te visoke bosanske, hercegovačke i crnogorske planine. Sniježnica je ime dobila po snijegu koji se na planini ponekad zadržava i do kraja travnja.
Carstvo za odmor i dušu
Tijekom odmora u Konavlima svatko može pronaći nešto za sebe. Ljubitelji prirode uživat će u neotkrivenim draguljima bez obzira žele li tražiti neke nove plaže ili penjati se na strme uzvisine, a ako želite brati ljekovite biljke – na pravom ste mjestu. Ima ih u ravnici i na uzvisini i to nebrojenih vrsta, a domaćini će vas rado podučiti pripravcima od bilja. Oni temperamentniji ne moraju strahovati jer uživati mogu u bicikliranju, jahanju, jedrenju, planinarenju teškim stazama, skokovima s visokih hridi…
Mesni specijaliteti – posebno jela ispod peke pripremaju se gotovo u svakom seoskom domaćinstvu ili na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu kojih je doista mnogo. Te su mesne delicije praznik za nepce. Morate probati i zelenu manestru, autohtono tradicionalno jelo koje se spominje još od 15. stoljeća. Naravno, potom se zasladite Mantalom – tradicijskim kolačem čiji je recept star više od 300 godina. Osnovni joj je sastojak ukuhani mošt. To nije neobično jer Konavli su vinorodni kraj. Nepregledni vinogradni i brojni nagrađivani vinari rado će vas ugostiti i ponuditi, među ostalim, priznatim i nagrađivanim vinom Dubrovačka malvasija, vrhunskim vinom sorte koja se u ovim krajevima uzgaja stoljećima. Tradicionalna gastronomija bazira se na lokalnim namirnicima jer je agroturizam vrlo razvijen i privlači sve više mladih koji žele pokrenuti svoj posao s proizvodnjom i uzgojem povrća, voća, mesa...
I nakit je jedan od simbola tog posebnog hrvatskog kraja na samom jugu. Oduvijek su tu stasale lijepe djevojke koje su se rado kitile i pokazivale svoj nakit na raznim tradicionalnim folklornim priredbama koje se i danas redovito održavaju, a mladi uživaju u plesovima iz nekih starih vremena. Pa i taj tradicijski nakit postao je posljednjih godina jako popularan. Konavoske naušnice ili kako se još u Konavlima nazivaju, verežice, tradicionalni su nakit koji je dio konavoske nošnje, a danas je stvar prestiža imati ih u svojoj kolekciji.
I tko god dođe u ovaj tako poseban kraj uživat će svim čulima, a posebno će se oduševiti ljubavlju mladih prema svom ognjištu. Prenosi se to iz generacije u generaciju jer preci su im usadili zahvalnosti i prenijeli im da svoje Konavle ljube i poštuju najviše.
Posjetite čarobni kraj na krajnjem jugu. Sigurno ćete se vratiti jer osvojit će vam srce i dušu.
Sadržaj nastao u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom.